Nakon Dalmacije i Slavonije, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Školski sindikat Preporod nastavljaju cirkuralni štrajkom u ponedjeljak, 7. travnja, u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji, najavili su predstavnici triju sindikata na konferenciji za novinare u Rijeci.
Kako je rečeno, sva tri sindikata zadovoljna su dosadašnjim odzivom na štrajk te je u Slavoniji bio mnogo veći odziv nego što to navodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Zrinko Turalija kazao je da je samo u 65 podružnica njegovog sindikata bilo 2595 štrajkaša. “Sama ta brojka već nam govori da tu nešto ne štima. Ono što moram naglasiti je da su evidentirana i 874 nečlana. Tu su još podružnice osnovnih škola i ustanove visokog obrazovanja. Dakle, ona računica i statistika koju smo jučer iznijeli, da je bilo nešto više od pet tisuća zaposlenika u štrajku, točna je računica. Jako puno prosvjetara koji nisu članovi sindikata je u štrajku, to je garancija da radimo dobro, nadamo se da će to konačno i Vlada shvatiti”, dodao je Turalija.
Prema informacijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, u pet slavonskih županija štrajkalo je 18,90 posto manje zaposlenika nego 19. ožujka. Podaci o odazivu na cirkularni štrajk 3. travnja pokazuju da je u njemu sudjelovalo 3219 djelatnika (19,61 posto), navode u Ministarstvu. Od toga, 919 djelatnika ili 9,54 posto štrajkalo je u osnovnim školama, 2227 ili 47,42 posto u srednjim školama te 73 djelatnika ili 3,17 posto u visokom obrazovanju i znanosti.
Štrajk će trajati do ispunjenja zahtjeva, odnosno do drukčije odluke sindikata, objavio je Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama. Zahtjevi sindikata i dalje uključuju povećanje osnovice plaće od 947,18 eura za 10 posto (umjesto od tri plus tri posto), povećanje koeficijenata za obračun plaće i, dok se sustav koeficijenata ne uredi, povratak prosvjetnog dodatka. Traži se i izuzeće zaposlenika sustava znanosti i obrazovanja od ocjenjivanja učinkovitosti rada, odgoda reforme strukovnih škola, modularne nastave te sistematizacija radnih mjesta u znanosti.