U saborskoj raspravi o izvješću o korištenju EU fondova za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024., zastupnici HDZ-a isticali su u utorak da je Hrvatska uspješna u povlačenju sredstava i da se rezultati vide na svakom koraku, a oporba da je situacija daleko od bajne.

Nema općine ili grada u kojoj se ne provodi neki od EU projekata, kazala je Anamarija Blažević. (HDZ) „U mome gradu (Pakrac) uz pomoć EU fondova promijenjena je vizura grada, od novog trga, novih višestambenih zgrada, kulturne baštine, aglomeracije..”, kazala je.

Na svakom koraku se vide rezultati diljem države, EU fondovi mijenjaju Hrvatsku nabolje, dodali su njezini stranački kolege Nikola Mažar i Marko Pavić.

Pavić: Hrvatska druga po povlačenju iz NPOO

Drugi smo u EU po povlačenju kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), da je Hrvatska uspješna po povlačenu iz EU fondova govore sve institucije u Bruxellesu, istaknuo je Pavić.

„Situacija je daleko od bajne”, ocijenila je Sanja Radolović (SDP) navodeći visoko birokratizirane i komplicirane procedure, te odgodu isplate Hrvatskoj šeste tranše u sklopu Mehanizma za oporavak i otpornost jer nije uspela ispuniti osnovne preduvjete za isplatu koji se odnose na povećanje efikasnosti rada državnih tvrtki i modernizaciju javne nabave. „A svaki propušteni euro iz europskih fondova je propuštana prilika za razvoj”, kazala je.

Radolović smatra da je realizacija projekata kroz NPOO potpuno podbacila, a da se kod nove financijske perspektive do 2027. situacija nešto popravila ali da je isplata sredstava korisnicima i dalje jako niska i iznosi oko 3 do 4 posto.

Potpuno smo podbacili i u načinu kontrole europskih fondova, kazala je Dalija Orešković (DOSIP) navodeći kako ne znamo ono osnovno- koliko novca ide za određenu svrhu za kojeg korisnika.

Benčić: Onemogućiti političko arbitrarno dodjeljivanje sredstva

Sandri Benčić (Možemo!) sporne su izjave premijera Andreja Plenkovića kako on osobno dodjeljuje EU sredstva za pojedine projekte u Hrvatskoj.

„Način provedbe europskih fondova je takav da se kroz mehanizme kontrole potrošnje sredstava onemogućiti političko arbitrarno dodjeljivanje sredstva. Ako netko u ovoj zemlji arbitrarno dodjeljuje sredstva za projekte mi u Saboru ćemo se organizirati i o tome napisati izvještaj Europskoj komisiji”, rekla je.

„Ako imamo zahvaliti Plenkoviću na tome što je primjerice Zagreb ili Osijek dobio sredstva za nabavu novih tramvaja onda imamo puno veći problem od pitanja apsorpcije i pitanja učinka europskih fondova”, ustvrdila je Benčić.

Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić podnoseći izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći EU kazao je da je s 30. lipnjem 2024. ukupno ugovoreno 13,75 milijardi eura što iznosi 121 posto od ukupno dodijeljenih sredstava od 11,33 milijarde eura.

Ukupna plaćanja iznose 11,4 milijardi eura odnosno 97 posto od ukupno dodijeljenih sredstava, a ukupno je ovjereno 11,57 milijarde eura odnosno 102 posto od ukupno dodijeljenih sredstava.

Hrvatska je postigla značajan napredak u brojnim područjima zahvaljujući EU sredstvima, samo u kohezijskoj politici je preko 12 tisuća projekta diljem Hrvatske, od ulaganja u kulturnu baštinu, prometnu povezanost, aktivne mjere zapošljavanja, gospodarenje otpadom itd, naglasio je državni tajnik.

Novom perspektivom od 2021. do 2027., dodao je, osigurat će se daljnja ulaganja i novi val investicija s fokusom na snažniji i ravnomjerniji regionalni razvoj, unapređenje životnih i radnih uvjeta u svim dijelovima Hrvatske, razvoj gradova i urbanih područja, brdskih i potpomognutih područja, održive otoke, i industrijsku tranziciju.

Hrvatska je ukupno u proračun EU-a uplatila 6,31 milijarde eura, dok je iz proračuna EU u korist proračuna kroz projekte EU i NPOO uplaćeno 22,98 milijarde, što znači da je u plusu 16,67 milijardi eura, istaknuo je Mikulić.