Unapređenje položaja korisnika u višestambenim zgradama te osiguranje obračuna troškova grijanja prema stvarnoj individualnoj potrošnji glavni su ciljevi donošenja izmjena Zakona o tržištu toplinske energije koje je Hrvatski sabor izglasao u petak.

Svaki kupac odnosno vlasnik stana moći će grijanje plaćati po realnoj potrošnji, a oni koji ne ugrade razdjelnike ili kalorimetre, plaćat će naknadu za poticanje učinkovitosti grijanja. Razdvojit će se individualni troškovi grijanja koje plaća kupac (vlasnik stana) od zajedničkih troškova zgrade koji se plaćaju iz pričuve. Vlasnici stanova odlučuju hoće li ugraditi razdjelnike. Oni koji već imaju razdjelnike, raspodjela i obračun troškova za grijanje temeljit će se na očitanjima tih uređaja.

Ovim se izmjenama usklađuju domaći propisi s europskom direktivom koja naglašava važnost individualnog mjerenja i obračunavanja potrošnje toplinske energije. Ključne promjene uključuju razdvajanje individualnih troškova toplinske energije od zajedničkih troškova održavanja zgrade, koji se financiraju iz pričuve. Time se ukupni troškovi toplinske energije dijele na individualne i zajedničke, s obzirom na to da se pojedini suvlasnici ne mogu izuzeti iz obveza koje proizlaze iz troškova nastalih pogonom zajedničkih dijelova zgrade, poput unutarnjih instalacija.

Također, predviđa se uređenje sustava ugradnje, očitanja i održavanja uređaja za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije, odnosno zasebnih mjerila toplinske energije. Krajnjim kupcima omogućuje se da u bilo kojem trenutku prekinu korištenje sustava grijanja zatvaranjem termostatskog ventila, pri čemu im se neće naplaćivati individualna potrošnja toplinske energije za njihov prostor. Ova mjera omogućuje korisnicima da slobodno odlučuju o opskrbi toplinskom energijom i utječu na vlastite troškove, istaknuto je bilo u javnom savjetovanju o ovom zakonu.

Uočeni nedostaci

Zakon o tržištu toplinske energije na snazi je od 2013. godine. Prema predlagaču, tijekom primjene Zakona o tržištu toplinske energije, od strane potrošača i udruga za zaštitu potrošača, energetskih subjekata, kupaca toplinske energije, instalatera uređaja za lokalnu razdiobu topline te nadležnih institucija uočeni su nedostaci koji su se u prvom redu odnosili na ugradnju razdjelnika/mjerila toplinske energije i problematiku obračuna te zaštitu prava krajnjeg kupca, ali i druga pitanja koja stvaraju poteškoće funkcioniranju i razvoju centralnih toplinskih sustava: obavljanje djelatnosti kupca, održavanje unutarnjih instalacija i zasebnih mjerila toplinske energije, preinake na unutarnjim instalacijama, izdvajanje, odnosno isključenje iz toplinskih sustava.

Ono što je iznimno važno, a novi zakon uređuje, jest postupak isključenja zgrade, odnosno izdvajanja svih suvlasnika iz toplinskog sustava. Kada je riječ o uvođenju individualnog mjerenja i termostatskih ventila, svaki krajnji kupac bit će i dalje u mogućnosti da se u svakom trenutku "izdvoji" iz toplinskog sustava zatvaranjem termostatskog ventila, odnosno samoinicijativnim prekidom korištenja sustava grijanja unutar zgrade. Kada građanin prestane koristiti sustav grijanja u bilo kojem trenutku, na uređaju za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije se neće bilježiti individualna potrošnja toplinske energije za njegovu samostalnu uporabnu cjelinu i ona neće biti naplaćena. Na ovaj način građani mogu utjecati na individualnu potrošnju toplinske energije u svom stanu ili poslovnom prostoru, te slobodno odlučiti o opskrbi toplinskom energijom. Također, dopušteno je isključenje cijele zgrade. Kako je zakon jasno deklarirao da su izgradnja i razvoj centralnih toplinskih sustava kao i njihovo održavanje i korištenje od interesa za Hrvatsku te da se toplinski sustavi smatraju bitnim elementom energetske učinkovitosti i od interesa su za postizanje ciljeva energetske učinkovitosti u Hrvatskoj, ovime se otklanja mogućnost narušavanja funkcionalnosti i učinkovitosti toplinskih sustava uslijed isključenja pojedinih korisnika, navodilo se u obrazloženju predlagatelja zakona.

Obračun - otprilike

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar ranije je istaknuo da ove izmjene donose novu eru u sektoru toplinarstva, izjednačavajući prava kućanstava u višestambenim zgradama s korisnicima plinske infrastrukture. Također, ukidaju se prekršajne kazne za obitelji i stanare suočene s visokim troškovima instalacije razdjelnika topline, čime se izbjegavaju dodatni financijski tereti. Ministar smatra da će mjerenje potrošnje postati preciznije i transparentnije, omogućujući svim korisnicima da prate i optimiziraju svoje energetske troškove.

No kako to ministar Šušnjar misli provesti, pitali su oni koji su aktivno sudjelovali u javnoj raspravi o izmjenama zakona, ako se zna da kod razdjelnika ne postoji mjerna jedinica, već impulsi. Kažu kako ovaj uređaj barata izrazom da su impulsi "bezdimenzionalna veličina". Jedan od komentatora pozivao se na Zakon o mjeriteljstvu i pripadajući pravilnik gdje impulsi nisu priznata mjerna jedinica i nema ih na popisu.

- Ponekad vam se dogodi da jedan mjesec dobijete veći račun s manje impulsa nego onaj mjesec s više impulsa. Sigurni ste jedino kad pogasite jedan mjesec sve radijatore, pa vam pokaže nula potrošnju, da nećete platiti više od paušala. Članak 24 st. 3 Zakona o zaštiti potrošača govori o prodaji javnih usluga po potrošnji, što nije moguće precizno utvrditi u slučaju razdjelnika. Prije su čak stavljali kompliciranu formulu na svaki račun, što je bilo u suprotnosti s transparentnošću i zdravim razumom. Formulu su maknuli, a obračunava se - otprilike - poručio je jedan komentator zakona.

Poziva se na EU direktivu koja kaže da države moraju osigurati mogućnost mjerenja stvarne potrošnje energije, te se naplata mora temeljiti na stvarnoj potrošnji i sve mora biti prikazano na jasan i razumljiv način, što očigledno nije tako. Osim toga, kod razdjelnika je nemoguće sklopiti ugovor s pojedincem, jer se on i ne može raskinuti, nije moguće npr. isključiti pojedinca s grijanja.

“Zlatna koka"

Razdjelnici su za mnoge kamen spoticanja te je jedan od komentatora zakona ocijenio da su distributeri razdjelnika našli zlatnu koku od kako postoji ovaj zakon, dodajući kako su opskrbili na stotine tisuća domaćinstava razdjelnicima koji su uvozna roba, te još ugovorili njihovo dugogodišnje očitanje, kao i promjenu tih aparatića svakih deset godina.

- Prema nekim procjenama, riječ je o 750.000 stanova. Ako računamo da je prosječna cijena razdjelnika po stanu 2700 kuna, dolazimo do iznosa većeg od dvije milijarde kuna. Tom iznosu valja pribrojiti godišnju cijenu obračuna mjerenja od 120 kuna, što daje dodatnu brojku od 90 milijuna kuna. Zvuči kao jedan od najprofitabilnijih poslova od osamostaljenja Hrvatske - zaključuje ovaj nezadovoljni sudionik javne rasprave. S obzirom na to da je tematika vrlo složena i zahtijeva iznimno poznavanje sustava toplinarstva i uključuje veliki broj tehničkih znanosti, nejasno je zbog čega predlagatelj izmjena zakona nije osnovao radnu skupinu, okupio stručnjake i donio cjeloviti zakonski okvir. Ovako, kao da se ostavlja prostor za različita tumačenja, što može ići na štetu krajnjeg korisnika grijanja.

Prijedlog izmjena Zakona o tržištu toplinske energije izazvao je veliko zanimanje i brojne komentare među kojima su i oni Energetskog instituta "Hrvoje Požar", Hrvatske gospodarske komore i niza drugih pojedinaca i tvrtki. n