S obzirom na to da se Europska unija suočava sa sve složenijim krizama i izazovima, a obuhvaćaju sve veće geopolitičke napetosti i sukobe, od hibridnih prijetnji i prijetnji kibernetičke sigurnosti, manipulacija informacijama i upletanja stranih zemalja do klimatskih promjena i sve češćih prirodnih katastrofa, EU mora biti spreman zaštititi svoje građane i ključne društvene funkcije koje su nužne za demokraciju i svakodnevni život.

Novi način razmišljanja

Stoga je Europska komisija pokrenula strategiju za pripravnost Unije kako bi poduprla države članice i povećala sposobnost Europe da spriječi nove prijetnje i na njih učinkovito odgovori. Stvaranju strategije prethodilo je izvješće o pripravnosti i spremnosti EU-a koje upozorava na hitnu potrebu jačanja civilne i vojne pripravnost i spremnost Europe za suočavanje sa sve većim sigurnosnim izazovima u području zdravlja, migracija, tehnološke sigurnosti, klime, obrane ili gospodarstva. Poziva se i na temeljitu promjenu načina razmišljanja i promjenu načina na koji shvaćamo pripravnost, navela je Komisija.

Kako ističu čelnici EK-a, Europa se suočava s novom stvarnošću. Ruski agresorski rat protiv Ukrajine, rastuće geopolitičke napetosti, državno sponzorirani hibridni i kibernetički napadi, sabotaže, ciljanje kritičnih sredstava, manipulacija stranih informacija i ometanje te elektronička ratovanja postali su trajno obilježje stvarnosti. Podsjeća se i da je pandemija COVID-19 pogoršala već postojeće nejednakosti i pokazala da lanac opskrbe Unije medicinskim proizvodima, hranom i kritičnih sirovina može biti snažno poremećen. U kontekstu surovih geopolitičkih i gospodarskih natjecanja i sukoba oni su sve ranjiviji na gospodarsku manipulaciju i prisile.

EU je sve izloženiji posljedicama klimatskih promjena, nastavlja se degradacija okoliša i rizik od daljnjih pandemija. Europa je također kontinent koji se najbrže zagrijava, što pokazuju prirodne katastrofe, od poplava do suša i šumskih požara, toplinskih i hladnih valova i oluja. "Ako se ne poboljšaju strukturni kapaciteti članica za upravljanje rizicima, troškovi klimatskih promjena samo će se povećati u godinama koje dolaze, uključujući sve veći pritisak od negativnog utjecaja klimatskih promjena u drugim dijelovima svijeta, što bi moglo izazvati poremećaje u trgovini i globalne opskrbne lance", smatra Komisija.

Strategija za pripravnost Unije uključuje 30 ključnih mjera i detaljan akcijski plan te razvoj "kulture pripremljenosti prema dizajnu" u svim politikama EU-a.

Ciljevi i mjere strategije uključuju zaštitu ključnih društvenih funkcija Europe razvijanjem minimalnih kriterija pripravnosti za osnovne usluge kao što su bolnice, škole, promet i telekomunikacije, povećanim stvaranjem zaliha ključne opreme i materijala te poboljšanjem prilagodbe klimatskim promjenama i dostupnost ključnih prirodnih resursa kao što je voda. Uspostavom kriznih centara EU-a kako bi se poboljšala integracija među postojećim kriznim strukturama Unije jača se koordinacija odgovora na krizne situacije dok se provođenjem redovitih vježbi pripravnosti na razini EU-a jačaju civilno-vojne suradnje, navodi se u strategiji EK-a.

Osječka skloništa

Cilj je također i promicati pripravnost stanovništva na način da se potakne donošenje praktičnih mjera kao što je održavanje osnovnih potrepština najmanje 72 sata u hitnim slučajevima i integriranje nastave o pripravnosti u školske kurikulume kao i uvođenje Dana pripravnosti EU-a.

Važno je napomenuti da Hrvatska ima uspostavljene strateške robne zalihe koje uključuju prehrambene i neprehrambene proizvode za opskrbu stanovništva u slučaju rata ili velikih prirodnih ili tehnoloških nepogoda. Te zalihe trebaju osigurati osnovnu opskrbu za oko 50.000 građana na razdoblje od 15 do 60 dana. Iako država ima ove zalihe, preporučuje se da građani budu samostalno pripremljeni za prve dane nakon eventualne katastrofe, dok se ne uspostavi organizirana pomoć.

U Hrvatskoj je, prema podacima Državnog ureda za reviziju o upravljanju i korištenju skloništima za građane, lani bilo 2040 skloništa kapaciteta 368.000 građana. To je nešto manje od 10 posto ukupnog broja stanovništva prema popisu iz 2021. Više od tri četvrtine skloništa, njih 1637, nalazi se u 14 najvećih gradova, a najviše ih je u Zagrebu i u njih se može smjestiti 168.000 Zagrepčana. Gradovi obuhvaćeni revizijom upravljaju s 476 skloništa, od čega ih je 170 dano na korištenje. Inače, Finska i Švedska imaju najviše izgrađenih skloništa u Europi. Skloništa u Finskoj mogu prihvatiti više od 4,5 milijuna građana, od ukupno 5,6 milijuna, a po potrebi u njih se može smjestiti i cjelokupno stanovništvo. Finski zakoni, pak, kažu da svaka građevina veća od 1000 četvornih metara mora imati sklonište.

U Osijeku je 30 atomskih skloništa. Sedam ih se nalazi na površinama koje imaju javnu namjenu i njima upravlja Grad Osijek. Stanje skloništa u Osijeku je dobro jer su ti prostori uglavnom u najmu i višegodišnji korisnici skrbe se o tome da uvijek budu spremni za eventualni prihvat korisnika. No valja reći kako u njima nema kreveta ni zaliha eventualnih potrepština.