Kada se stariji roditelji razbole, moraju na operaciju ili terapiju, a zbog toga trebaju njegu, njihova djeca u radno aktivnoj dobi nemaju pravo na bolovanje kako bi se za njih pobrinula. Hrvatski propisi, naime, ne poznaju takvu mogućnost, pa se za njegu roditelja mora uzeti neplaćeni dopust, godišnji odmor ili pronaći i platiti osobu koja će ih njegovati. Na taj se problem upozorava godinama, ali se ni u aktualnim izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju (ZOZO), kojima je povećan iznos naknade za bolovanje, o njemu nije povelo računa.

Nepravedno

U članku 45. stavku 4. spomenutog zakona predviđa se pravo na naknadu plaće u vrijeme privremene spriječenosti za rad radi njege djeteta starijeg od 18 godina, supružnika ili životnog partnera, u trajanju od najviše 20 dana po dijagnozi, ali se takvo pravo za njegu bolesnog roditelja ne spominje.

- Predloženim izmjenama Zakon ostaje nepravedan i diskriminirajući prema građanima treće životne dobi, osobito kada govorimo o teško bolesnim osobama, za koje na razini države palijativna skrb nije na zadovoljavajućoj razini, niti je ona shvaćena na pravi način, kako na razini društva tako ni na razini zdravstvenog sustava. Svakako je potrebno omogućiti bolovanje zbog potrebe njegovanja roditelja u slučajevima teškog zdravstvenog stanja roditelja prouzročenog bolešću ili ozljedom - upozorila je ovih dana na e-savjetovanju o ZOZO-u Kristina Grgić.

I pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u svojim izvješćima već godinama upozorava na tu diskriminaciju, zbog koje su starije osobe i njhove obitelji zakinute.

- Iako Ustav RH propisuje da su djeca dužna brinuti se o starim i nemoćnim roditeljima, propisi i dalje ne omogućavaju ostvarivanje prava na bolovanje za brigu o oboljelim roditeljima ili djedovima i bakama, kao što ne omogućavaju ni stjecanje statusa njegovatelja u takvim slučajevima - upozorava pravobraniteljica.

Jedino pravo na izbivanje s posla u slučaju teške bolesti roditelja predviđeno je Zakonom o radu, a to je dodatno pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi. Ono se odobrava zbog skrbi o članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga. Tijekom neplaćenog dopusta za navedenu svrhu poslodavac radnika ne smije odjaviti iz obveznih osiguranja prema posebnim propisima, a ne smije ni odbiti zahtjev za ostvarivanje navedenog prava. Ipak, može zatražiti dokaz o postojanju ozbiljnog zdravstvenog razloga osobe kojoj pružate osobnu skrb.

To je, ističe pučka pravobraniteljica, pozitivan pomak, ali se time ne omogućava odgovarajuća briga o starim, teško oboljelim i nemoćnim članovima obitelji. Djelomično je problem olakšala i mogućnost rada od kuće u takvim situacijama, ali to nije primjenjivo u brojnim djelatnostima gdje je nužna fizička prisutnost na radnom mjestu, podsjeća Tena Šimonović Einwalter. Iz njezina ureda zato najavljuju da će se ovh dana uključiti u javnu raspravu o ZOZO-u i zatražiti da se osobama koje rade omogući pružanje skrbi starim i nemoćnim članovima obitelji.

Kvalitetna skrb

Udrugama pacijenata dobro je poznat ovaj problem i također najavljuju da će tražiti izmjenu Zakona kojom bi se odobrilo bolovanje za njegu teže bolesnog roditelja. U Udruzi za podršku palijativnim pacijentima La Verna smatraju da treba hitno i sustavno riješiti to pitanje.

- Imam stare roditelje koji žive u Otočcu, ja živim u Zagrebu, zaposlena sam i idem k njima vikendom. Ne znam što bih napravila da jedno od njih padne u krevet. Morala bih ih dovesti u Zagreb, a i onda, uz osmosatni radni dan, ne znam kako bih se skrbila o njima. Mi smo po zakonu kao djeca odgovorni za njih, onda nam se mora dati alat da to provedemo - upozorava Blaženka Eror Matić, predsjednica Udruge. Smatra da zaposlenim osobama u takvoj situaciji treba omogućiti pravo na bolovanje, ako treba, i dugotrajno.

U Koaliciji udruga u zdravstvu (KUZ) kažu kako postoji hitna i velika potreba da se omogući bolovanje za potrebe njege za sve oboljele članove obitelji, bila to djeca, supružnik, partner, roditelji bila to braća, sestre, djedovi i bake, ako osiguranik može dokazati da se o oboljeloj osobi brine.

- Briga o starijim i bolesnim osobama u obitelji je najkvalitetniji i najjeftiniji oblik skrbi koji im se može pružiti, te je zbog nedostatnih oblika formalne srbi u velikom broju slučajeva i jedina moguća - podsjeća Ivica Belina, predsjednik KUZ-a. n