Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ocijenio je u utorak na hrvatsko-slovenskoj konferenciji o investicijama u graditeljstvu da se Hrvatska uspješno nosi s izazovima u građevinskom i povezanim sektorima a kao trenutno najveći izazov izvdvojio je nedostatak radne snage, koji se međusobnom suradnjom može ublažiti.

Ministar Butković sudjelovao je na četvrtoj hrvatsko-slovenskoj poslovnoj konferenciji "Investicije u graditeljstvu 2025." u organizaciji Jutarnjeg lista i Dela. Ocijenio je da suradnja slovenskih i hrvatskih infrastrukturnih tvrtki nije samo prilika za zajednički napredak, nego i za jačanje veza između dviju zemalja, čime će se stvoriti osnova za daljnje jačanje regionalne konkurentnosti.

Po njegovim riječima, svjedočimo značajnim izazovima u građevinskom i povezanim sektorima u posljednjih nekoliko godina, uzrokovanih i geopolitičkim krizama, padom investicija i smanjenim obujmom gradnje, pri čemu je ocijenio da je Hrvatska pokazala da se može uspješno nositi sa svim izazovima, da investicije rastu te da će sigurno rasti i u građevinskom sektoru. Kao trenutno najveći izazov u građevinskom sektoru izdvojio je nedostatak radne snage, kazavši i da se zajedničkim infrastrukturnim projektima i suradnjom taj izazov može ublažiti.

Govoreći o investicijama u hrvatsku prometnu infrastrukturu rekao je da one sada iznose nešto više od 4 milijarde eura, najviše u željezničku infrastrukturu. Ulaganja je u željezničku infrastrukturu sada su oko 1,5 milijardi eura, a u idućih deset godina ta ulaganja će biti oko 6 milijardi eura. Cilj je dovesti željeznicu na suvremenu razinu, građenjem i obnovom infrastrukture te nabavkom novih vlakova, naveo je. Ti projekti se, osim obnove regionalnih i lokalnih pruga, uglavnom financiraju iz europskih fondova, dok je za lokalne i regionalne pruge s Europskom investicijskom bankom ugovoren kredit od 900 milijuna eura.

Butković je dodao  da preostaje gradnja pruge od Rijeke prema Zagrebu, budući će dionica od Zagreba do mađarske granice biti za godinu dana u cijelosti gotova.

Autocestovna infrastruktura je pri kraju, ustvrdio je, podsjetivši da je lani završena autocesta prema Sisku, otvorena druga cijev tunela Učka, a završetkom Istarskog ipsilona te dionice na jadransko-jonskom koridoru Križišće-Žuta Lokva i Metković-Dubrovnik, privest će se kraju izgradnja najvažnijih autocestovnih pravaca u Hrvatskoj. Stoga su investicije u sektoru cestovnog prometa sada u većini usmjerene u izgradnju obilaznica i brzih cesta, najviše na kontinentu, s ciljem rasterećenja urbanih središta, poput Splita te boljeg prometnog povezivanja i veće sigurnosti, zaključio je.

Ministrica infrastrukture u Republici Sloveniji Alenka Bratušek govorila je o ulaganjima u slovensku prometnu infrastrukturu, a istaknula je, među ostalim, važnost prometne infrastrukture za obranu države, ako bi bili s time suočeni, no, nada se da se to neće dogoditi. Dodala i da se sada u EU, na različitim razinama razgovara o infrastrukturnim objektima dvostruke namjene i identifikaciji ključnih prometnih točaka.

Rekla je da su u tijeku velika ulaganja u koparsku lučku infrastrukturu te je ocijenila da je cilj svih sjevernojadranskih luka jačanje konkurentnosti i da samo suradnjom te luke mogu ponuditi kapacitete koje će privući više tereta.