Nakon što im je u ožujku 2023., u usporedbi sa 2022., cijena porasla za čak 63 posto, čime su tada bila inflacijski rekorder među hranom, cijena jaja u Hrvatskoj u ožujku 2025., uoči uskrsnih blagdana, kada je potrošnja pojačana, zbog velikog uvoza pada, a u svijetu, posebice u SAD-u, znatno raste.

Učetverostručen uvoz

Dok procjene govore da će u SAD-u cijena jaja rasti za oko 20 posto, jer je perad pogođena agresivnim sojem ptičje gripe, zbog čega je ponuda smanjena, i to do te mjere da pojedini trgovci ograničavaju koliko jaja potrošač smije kupiti, uvoz iz Ukrajine "muti" tržište jaja u Hrvatskoj. Hrvatsko tržište svojim brojkama i cijenama uvoznu poplavu iz te velike zemlje jednostavno ne može pratiti. Jer naša ukupna proizvodnja bazirana je na dva milijuna konzumnih nesilica, a u Ukrajini samo jedan veliki proizvođač proizvodnju konzumnih jaja temelji na četiri-pet milijuna nesilica.

Ukrajinska proizvodnja jaja koncentrirana je na mali broj velikih proizvođača, koji raspolažu i velikim zemljišnim resursima, tj. sirovinskom bazom, te je sve to razlog velikog volumena njihove proizvodnje i manjih troškova, zbog čega se pred tim divom u startu gubi konkurentnost. U Croatiastočaru ističu da u svakoj animalnoj proizvodnji stočna hrana ima stavku veću od 60 posto, najveći je trošak, a ukrajinski megafarmer ima na stotine tisuća hektara, dok naši peradari gotovo nemaju zemlje, pa već tu znatno gube u utrci. U Croatiastočaru dodaju da je uvoz jaja iz Ukrajine najveći, te da razorno djeluje na taj sektor.

Bilanca uvoza i izvoza jaja i proizvoda od jaja u 2024. kaže da je lani realiziran uvoz konzumnih i rasplodnih jaja od oko 15.000 tona, što je povećanje uvoza u količinama za 70 posto, a vrijednost uvoza bila je oko 35 milijuna eura, što je rast za 35 posto.

Branko Bobetić

PIXSELL

- Na veliko povećanje uvoza najvećim dijelom utjecao je uvoz konzumnih jaja, za 74 posto, koji je eskalirao u posljednjem tromjesečju, kada je uvoz gotovo četverostruko veći nego u prethodnom razdoblju. Istovremeno, domaći proizvođači za blagdansku potrošnju bili su priredili pet puta više robe nego inače, no s tim uvozom nisu konkurentni. Riječ je o direktnom uvozu konzumnih jaja iz Ukrajine - kaže predsjednik Croatiastočara Branko Bobetić.

Znatno je rastao i izvoz, u količini od oko 8000 tona, a utrostručena mu je i vrijednost u odnosu prema 2023., iznosila je 16,5 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom u ovom sektoru približno je na razini od 50 posto. Dok je uvoz kilograma jaja 2024. tekao uz prosječnu cijenu od 2,24, a izvoz uz 1,98 eura, u 2023. uvoz je tekao uz prosječnu cijenu od 2,81 eura za kilogram, a izvoz po 2,33 eura.

S obzirom na takav porast uvoza u tom, ali i nekim drugim sektorima, Bobetić podsjeća na uvođenje određenih zaštitnih mjera, poput određenih carina, koje se kod jaja već primjenjuju ili će se primjenjivati jer neki europski proizvođači, uključujući i one u Hrvatskoj, nisu na ovakav način konkurentni.

- Cijela Europa nije konkurentna u odnosu prema ukrajinskim proizvođačima i zato je Europska komisija bila donijela mjeru, postavila limit količina uvoza iz Ukrajine koji ide bez carina, kada se dosegne ta kvota, kao sada, trebaju stupiti na snagu dodatna opterećenja – carine ili prelevmani. Kako će završiti ta poplava jaja iz Ukrajine, ovisi o Europskoj komisiji, svi se bune – i Poljaci, i Mađari, i Rumunji... - kaže Bobetić.

Ovakakav uvoz na svojoj proizvodnji i cijenama osjeća i OPG-ovac Dario Horvat iz Kešinaca, kraj Đakova. Dok neke europske zemlje zbog ptičje gripe i poharanih uzgoja govore o nestašici, Horvat kaže da je kod nas neće biti.

- I da je bude, lanci će to namiriti uvozom - kaže taj OPG-ovac.

Cijena je njegove robe, ovisno o razredu, od 18 do 20 centi po jajetu. Kaže, trgovački lanci ucjenjuju domaće proizvođače – cijenom, akcijama, mjestom na polici i drugim uvjetima, a uvezena jaja i njihova, niža, cijena daju im, kaže, prostora za to.

- Zbog svega mi smo svjesno smanjili proizvodnju na 1300 koka i oko 1000 jaja dnevno te sada radimo s kupcima za koje je isplativo raditi, koji se ne postavljaju ucjenjivački kao trgovački lanci – za pekarnice, kolačare, manje radnje i obrte, a prodajemo i na kućnom pragu te na tržnicama u Osijeku i Vukovaru. Odustali smo od trgovačkih lanaca; kada smo s njima prije radili robu smo morali davati ispod 14-15 centi, dva puta ste godišnje bili obvezni na akcije, a skupo je i mjesto na polici. Išli smo na smanjenje proizvodnje, ali i na sigurne brojke u prodaji - kaže Horvat i dodaje kako svoje cijene za Uskrs neće dizati.

Ispod prosjeka EU-a

U ovotjednim je akcijama jedan strani trgovački lanac biojaja, pakiranje od šest jaja, čija je redovita cijena 2,29, snizio na 1,79 eura, u drugom je pakiranje od deset jaja bilo 2,39 eura, a domaća jaja iz seoskog uzgoja oko 2 eura. U ovom trenutku cijena im u vodećim lancima, ali i u oglasima ide i do 3 eura. Podsjetimo, među 70 proizvoda sa, prema Vladinoj mjeri, ograničenom cijenom su i jaja - razred M, kavezni uzgoj, deset jaja ima ograničenu cijenu do 2,45 eura.

- Nakon niza godina kada smo bili iznad njih, a govorimo o veleprodajnim cijenama, sada smo malo ispod prosječnih europskih cijena. Sve to loše utječe na VPC i proizvođače jaja. Posljednja je prosječna cijena u zemljama članicama po kilogramu, u kojem je 16 jaja, bila 17 centi, a na policama od 1,7 do 2,30-2,40 eura - kaže Bobetić.

- Kakva god cijena bila, uvoza će uvijek biti. Realna cijena je oko 20 centi, no nemoćni ste pred tim da trgovina vašu robu plati 15 centi, a prodaje po 2,50 - 2,80 eura, i to sitniju, M-klasu - kaže Horvat.

U Croatiastočaru podsjećaju i na širu sliku rada domaćih proizvođača.

- Morali su obične kaveze mijenjati obogaćenim, a neki trgovački lanci ne žele više jaja iz kaveznog, nego iz podnog sustava, s tim što za gotovo milijun nesilica proizvođači nisu još amortizirali stare, a već moraju u nove investicije vezane uz podni sustav, pa idućih dana slijedi sastanak o toj temi - najavljuje Bobetić.

Nikako ne zvuči optimistično ni namjera dviju ukrajinskih tvrtki da ulažu u megafarme u peradarskom sektoru u Hrvatskoj. 

BRUNO JOBST