Garčin: Probudile su se zmije iako im zimski san obično traje do travnja
Najviše intervencija imaju u Slavoniji, dok se u Dalmaciji nalazi puno opasnija zmija - poskok
Udruga Zmijolovac jedina se u Hrvatskoj bavi izmještanjem zmija na području cijele zemlje. Ove su godine već imali jednu intervenciju - krajem veljače u Garčinu su zatekli dvije zmije, što je prilično neobično s obzirom na to da bi zmije još uvijek trebale spavati zimski san, pojašnjavaju zmijolovci Vlado Lađarević i Darko Karamazan.
- Iznenadio me poziv gospođe iz Garčina zato što je poprilično hladno i zmije se još uvijek nisu probudile iz zimskog sna. Međutim, kada nas je gospođa nazvala i rekla da je vidjela zmiju, da se boji te da je pronašla presvučenu zimsku kožu, nije bilo odgađanja. I uistinu smo ulaskom u šupu pronašli zmiju na drvima. Detaljnom pretragom uočio sam još jednu zmiju, bjelicu - kazao nam je Lađarević.
S obzirom na to da je još uvijek hladno, zmije nisu imali gdje izmjestiti u prirodu pa ih je preuzeo jedan biolog iz resornog ministarstva koji će o njima brinuti dok ne zatopli.
Kraći zimski san
Ovakve su pojave uistinu neobične, posebice zato što je posljednjih tjedana bilo prilično hladno. Ipak, Lađarević smatra da je zmije pronađene u Garčinu probudilo nešto drugo. "Budući da je jedna zmija bila ozlijeđena, pomislio sam da ju je napao nekakav glodavac te je tako probudio i istjerao iz prostora u kojemu obitava", kaže. Zanimalo nas je i postoji li mogućnost da vremenske prilike, odnosno naglo zatopljenje u siječnju i veljači ubrzaju buđenje zmija iz hibernacije. "S obzirom na to da je sunčano, može doći do toga da izgmižu iz svojih staništa", odgovara Lađarević.
Početkom godine već su imali poziva od zabrinutih građana. Jedan od primjera je slučaj iz Ogulina. "Zvala nas je jedna gospođa koja nije vidjela zmiju, ali je pronašla presvučenu kožu", kaže Lađarević. I prijašnjih godina imali su intervencije za vrijeme zime. "Pozvali su nas prošle godine nakon što su djelatnici u jednoj školi dizali brodski pod i naišli na zmije koje su se, normalno, probudile. Tada je isto bila potrebna intervencija", prisjeća se. Zmije se, priča nam Lađarević, najviše zavlače među drva ili ispod razine zemlje nad kojom je beton.
- Ondje im ne prijeti smrzavanje i mogu hibernirati, prespavati zimu, a prvom pojavom toplijih dana i sunca one to osjete, bude se i gmižu van prema toplini. S obzirom na to da su hladnokrvne, potrebna im je toplina odnosno energija kako bi se nastavile kretati i živjeti - pojašnjava.
Pojašnjava i da se njihov period početka i kraja hibernacije ne može točno kalendarski odrediti, ali da okvirno traje od studenog do travnja. Naglašava da do odstupanja svakako može doći zbog klimatskih prilika. S obzirom na to da smo ušli u proljeće i bit će sve više izletnika u prirodi, zanimalo nas je kako se može zaštititi od zmija te postoji li razlog za zabrinutost od njihovog preranog buđenja.
- Ljudi koji borave u prirodi doći u kontakt sa zmijom pa zbog toga prvenstveno trebaju obratiti pozornost gdje hodaju, odnosno gledati ispred i oko sebe. Zmije se znaju vješto pritajiti i one su te koje opažaju ljudski pokret. U biti, one su te koje bježe od nas jer smo mi za njih predatori. Nema potrebe bježati od njih, one nas nikada neće prve napasti već to rade isključivo kada su uplašene - kazao je Lađarević koji preporučuje nošenje obuće iznad gležnja kako zmija ne bi mogla ugristi te rukavice, u slučaju branja šparoga.
Najviše posla u Slavoniji
Zmijolovci tijekom godine imaju velik broj intervencija, najviše tijekom ljetnih dana.
- Ljude najviše zanima gdje se nalaze poskok i riđovka, naše otrovnice. Riđovku pronalazimo najčešće u Slavoniji, a poskoka u Baniji, Lici te primorskom dijelu Hrvatske. Od drugih vrsta zmija koje najčešće pronalazimo u kontinentalnom dijelu zemlje su bjelice, bjelouške, ribarice i smukulje. S druge strane, na primorju najčešće susrećemo poskoka, šaru poljaricu, žutu poljaricu i bjelicu, a rjeđe kravosasa, šilca i zmajura - kaže Lađarević.
Priča kako su na pojedinim intervencijama znali uhvatiti i do petnaest zmija.
- Nije uvijek slučaj da uhvatimo jednu zmiju. Ponekad znamo uhvatiti dvije, tri, pet, pa i do petnaestak zmija. Izmještamo zmije kada zalutaju iz prirodnog staništa i dođu u prostore gdje smetaju ljudima. To su zatvoreni objekti, terase, pojedini trgovački centri, škole, javne ustanove.,. Broj lokacija je velik, a uključuje i automobile tako da je teško reći gdje će se zmija zavući i napraviti problem - kazao nam je Lađarević.
Najviše intervencija imaju u Slavoniji, odakle i jesu pa ljudi za njih najviše znaju, te u primorskim dijelovima zemlje. "U Dalmaciji je problem što se ondje nalazi puno opasnija zmija, poskok, koja može predstavljati veliki problem pa ju je zbog toga nužno uhvatiti i izmjestiti", kaže Lađarević.
Iz Udruge Zmijolovac kažu da je, u slučaju pronalaska zmije u prostoru gdje bi mogla smetati ljudima, potrebno ili pozvati 112 centar ili njihovu udrugu. Trošak svake intervencije razmještaja zmije iz prostora koji je u bliskom doticaju s ljudima zakonski trebaju snositi jedinice lokalne samouprave, neovisno o tome je li riječ o privatnom ili javnom posjedu. Zmije su u Hrvatskoj strogo zaštićene životinje, a ima ih petnaest vrsta.
- Po tome smo jako bogati i svoje bogatstvo smo dužni očuvati. Zato je važno naglasiti da zmije nisu neprijatelji ljudi. One imaju svoje mjesto u prirodi i trebamo ih razumjeti. Nikako ih ne bi smjeli ubijati. Zmije koje uhvatimo izmještamo u prirodu van naseljenog područja kako više ne bi dolazile i predstavljale problem ljudima - zaključuje Vlado Lađarević.
