Ovo je tek početak, komentirao je u četvrtak glasnogovornik Kluba zastupnika HDZ-a Nikola Mažar činjenicu da je potvrđena optužnica protiv četvorice nekadašnjih članova Vlade Andreja Plenkovića, Darka Horvata, Josipa Aladrovića, Tomislava Tolušića i Borisa Miloševića. Nije Mažar pogriješio, sada kad je ta optužnica postala pravomoćna, toj će se četvorci moći suditi i možda će oni biti kažnjeni, a možda i ne. Sud će donijeti odluku je li USKOK prikupio dovoljno dokaza da bi ih se proglasilo krivim. Problem je, međutim, što se taj početak u ovom slučaju čeka jako dugo. Horvat, bivši ministar graditeljstva, uhićen je još 19. veljače 2022., a ubrzo potom je javnost doznala da se USKOK bavi i ostalom trojicom iz ovog predmeta. Optužnica protiv njih podignuta je u listopadu 2022., dakle skoro tri godine poznato je da se Horvata, Aladrovića, Tolušića i Miloševića sumnjiči da su zloupotrijebili položaj i trgovali utjecajem, bili uključeni u pogodovanje u raspodjeli državnog novca preko javnog natječaja i prilikom zapošljavanja u javnoj ustanovi. Ali, njihovi odvjetnici koristili su pravna sredstva koja su im bila na raspolaganju i proces potvrđivanja optužnice značajno se oduljio. A do drugostupanjske presude proći će još godine, sasvim je neizvjesno hoće li ona stići do, primjerice, idućih parlamentarnih izbora, koji bi se u redovitom roku trebali održati 2028. Moguće je, znači, da će HDZ i na te izbore, kao što je i na prošlogodišnje, a vrijedi to i za SDSS čiji je Milošević član, ići bez pravosudnog pravorijeka svojim bivšim istaknutim dužnosnicima. Nije jednostavno procijeniti odgovaraju li ili ne strankama maratonski kazneni postupci koji se vode protiv njihovih članova. Ali, javnost je nedvojbeno zainteresirana za to da pravda bude što brža, a posebno da korupcijske afere na visokoj državnoj razini dobiju epilog prije nego što gotovo svi zaborave o čemu se u njima točno radilo.

Tko bi, recimo, bio u stanju "iz glave" precizno kazati na koji je to način zakon kršio bivši ministar uprave Lovro Kuščević, koji je bio i politički tajnik HDZ-a? On je još u srpnju 2019. napustio Vladu zbog javnog pritiska u vezi s nekim transakcijama sa zemljištem dok je bio općinski načelnik Nerežišća. Optužnicu je zaradio krajem 2021., ali nema još ni nepravomoćnu presudu. Gabrijela Žalac, nekad agilna ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a, uhićena je u studenome 2021. Godinu dana poslije protiv nje je Europsko tužiteljstvo podignulo optužnicu jer je navodno debelo preplatila nabavu softvera financiranu EU novcem, ali do danas ona nije potvrđena. Njezina prijateljica državna tajnica Josipa Rimac dospjela je u istražni pritvor još u svibnju 2020. U međuvremenu se preudala i promijenila prezime u Pleslić, mobitel koji joj je zaplijenila policija bio je prepun whatsapp poruka koje je pisala brojnim moćnim ljudima u Hrvatskoj i time prava dragocjenost za istražitelje, ali ni za što još nije pravomoćno optužena. Slučaj ministra zdravstva Vilija Beroša je svjež, uhićen je u studenome prošle godine i za pogodovanje trgovcu medicinskim aparatima vjerojatno mu se, sukladno praksi, neće suditi bar do 2029. Bivši ministar obrane Mario Banožić je, tvrdi Državno odvjetništvo, u studenome 2023. prouzročio prometnu nesreću u kojoj je poginuo otac dviju djevojčica. To nije bio toliko zahtjevan predmet i Banožiću bi se već sudilo da početak procesa nije odgođen zbog više sile. Svi su oni još uvijek formalno nevini, ni za koga iz Plenkovićeve vlade tko se našao pod udarom zakona ne može se reći da je za bilo što kriv.