Hrvatska je, prema podacima Eurostata, prva u Europskoj uniji po zalihama vode, s prosječnih 30.700 metara kubnih vode po stanovniku, a prema podacima UNESCO-a, peta u Europi i 42. u svijetu kada je riječ o dostupnosti i bogatstvu vodnih resursa.

"Kada govorimo o zaštiti kakvoće voda, stanje vodnih tijela u Hrvatskoj je pretežito dobro", rekli su Hini iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije na Svjetski dan voda te naglasili da provode brojne aktivnosti u zaštiti voda, kao i projekte i programe javne vodoopskrbe i odvodnje te pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, ali i projekte obrane od poplava, revitalizacije vodotoka i navodnjavanja.

Za to su, uz ostalo, korištena i bespovratna novčana sredstva EU pa će kroz 60 vodno-komunalnih projekata, čija je ukupna vrijednost 3,9 milijarde eura, od čega su bespovratna sredstva 2,2 milijarde eura, dodatnih 300.000 stanovnika imati poboljšanu javnu vodoopskrbu, a 800.000 stanovnika poboljšani sustav pročišćavanja otpadnih voda.

Hrvatska kontinuirano ulaže i u razvoj i modernizaciju sustava javnog navodnjavanja, dosad je izgrađeno 29 novih sustava i sanirano devet, čime je omogućeno navodnjavanje oko 21.400 hektara poljoprivrednih površina, za što je utrošeno 152,5 milijuna eura. 

Budući da se utjecaj klimatskih promjena odražava na količine voda, u Ministarstvu zaštite okoliša kažu da je jedan od ključnih zadataka racionalizacija potrošnje vode, osobito u vodoopskrbnim sustavima te da je smanjenje gubitaka jedan od prioriteta i sastavni dio reforme u sektoru vodnih usluga uz integraciju isporučitelja vodnih usluga, od 200 na 41, koja je pri kraju.

Zelena akcija: Hrvatska jest bogata vodnim resursima, no oni su pod sve većim pritiskom

U Zelenoj akciji kažu da iako je činjenica da je Hrvatska u europskim, pa čak i svjetskim okvirima, zemlja relativno bogata vodnim resursima, ti se resursi danas nalaze pod sve većim pritiskom. 

"Osim očitog negativnog utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju, imovinu i živote ljudi, klimatske promjene će se zasigurno sve negativnije odražavati i na proizvodnju električne energije s obzirom na to da se Hrvatska u njenoj proizvodnji ponajviše oslanja na hidroelektrane", upozorava Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije te naglašava da je Hrvatskoj potrebna hitna diversifikacija, poput veće proizvodnje struje iz sunca i vjetra, a ne gradnja novih hidroelektrana poput planirane hidroelektrane Kosinj.

U povodu ovogodišnjeg Svjetskog dana voda, koji ističe zabrinjavajuće otapanje ledenjaka, Marija Tomac iz Greenpeacea Hrvatska pozvala je da Hrvatska što prije ratificira UN-ov globalni Sporazum o svjetskim morima koji je "svjetionik nade" za zdravlje planeta jer nudi okvir za zaštitu ekosustava koji imaju ključnu ulogu u hidrološkom ciklusu i stvaranju održivije budućnosti. 

Ida Černohorski iz WWF-a Adria iznijela je podatak prema kojem "samo 39,5 posto površinskih voda u EU postiže dobro ekološko stanje, a tek 26,8 posto dobro kemijsko stanje, dok je u Hrvatskoj u vrlo dobrom i dobrom ekološkom stanju svega 12 posto tekućih i 14 posto stajaćih voda".

"EU je državama članicama uputio važne preporuke za poboljšanje upravljanja vodama do 2027. te su slatkovodni ekosustavi prepoznati kao važan dio Uredbe o obnovi prirode. Također, EU se obvezala da će do 2030. osloboditi 25.000 kilometara toka tekućica", rekla je te istaknula da su u WWF Adriji ponosni na prvo uklanjanje barijera u Nacionalnom parku Plitvička jezera koje su lani proveli zajedno s parkom. 

Projekt zaštite od zaslanjenja donje Neretve

Ovogodišnji Svjetski dan voda posvećen je očuvanju ledenjaka koji čuvaju gotovo 70 posto svjetskih zaliha pitke vode, ali nažalost klimatske promjene značajno utječu na njihov gubitak, prijeteći podizanjem razine mora, porastom vodostaja, poplavama i drugim štetnim djelovanjima.

"Rizik podizanja razine mora i zaslanjenja postoji i za našu Neretvu, 230 kilometara dugu i jednu od najhladnijih rijeka u Europi, čija posljednja 22 kilometra protječu kroz Hrvatsku završavajući u Jadranskom moru", kažu u Ministarstvu te dodaju da je radi zaštite rijeke osmišljen projekt zaštite donje Neretve. 

Ovogodišnji Svjetski dan voda Ministarstvo, Hrvatske vode i Institut za vode Josip Juraj Strossmayer, obilježavaju na Neretvi, u Metkoviću, prigodnim informativnim i edukativnim aktivnostima za građane.

EGSO: 30 posto Europljana suočava se s nedostatkom vode

Čak 30 posto Europljana suočava se s nedostatkom vode barem jednom godišnje zbog suša i siromaštva, upozorio je Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u povodu Međunarodnog dana vode u subotu.

EGSO, savjetodavna institucija u Bruxellesu u kojoj sjedi 329 predstavnika sindikata, poslodavaca i nevladnih organizacija iz EU-a, organizirala je konferenciju s koje je poručila da će potrošači morati promijeniti ponašanje kako bi vodu koristili učinkovitije.

"Europljani još uvijek vide vodu kao nešto neograničeno. No moramo konačno shvatiti da je to oskudni resurs", rekla je bugarska profesorica Milena Angelova, članica EGSO-a.

Velike ljetne suše u zemljama poput Španjolske i Grčke dovele su ondje do pada rezervi vode, a stanovnici su bili pozvani da ne troše pitku vodu na zalijevanje vrtova i pranje automobila. U Barceloni je bilo ograničeno tuširanje na javnim bazenima.

Luis Silveira Rodriguez, predsjednik Portugalske udruge za zaštitu potrošača (DECO), smatra da vlade trebaju smanjiti gubitke u vodovodima i ulagati u infrastrukturu.

Pristupačne cijene

U Portugalu se 30 posto uskladištene i distribuirane vode ne uspije naplatiti ili se izgubi zbog neovlaštenog korištenja. Zbog degradacije cjevovoda gubi se 184 milijarde kubičnih metara vode, vrijedne 90 milijuna eura godišnje, rekao je Rodriguez.

Francesco Mascolo, potpredsjednik europske udruge javnih kompanija za upravljanje vodom Aqua Publica Europea, kaže da svi Europljani moraju imaju pristup vodi po pristupačnim cijenama.

"To znači da bi cijene vode trebale biti na najnižoj mogućoj razini", naglasio je. "Socijalne tarife i subvencije za vodu ključni su za osiguranje jednakog pristupa", dodao je.

Talijanska inicijativa za 'socijalnu vodu', koja jamči 50 litara vode po osobi dnevno za obitelji u nepovoljnom položaju, model je za rješavanje ovog problema, smatra Mascolo. Siromašniji stanovnici, ovisno o dohotku kojeg primaju, imaju tzv. "vodeni bonus".

Mascolo kaže da ga u metropolitanskom području Milana koristi između 15.000 i 60.000 stanovnika.

No postavlja se pitanje tko će platiti za subvencioniranu vodu građanima. Vlade to rade putem prikupljenih poreza, ali čini se da to nije dovoljno uslijed općeg poskupljenja. Postoji stoga inicijativa da se velikim proizvođačima i zagađivačima više naplaćuje za potrošenu vodu, što bi možda moglo smanjiti pritisak na kućanstva.

"Problem je što potrošači plaćaju cijenu, a ne onečišćivači. Zbog toga moramo pronaći različite vrste modela koji će odrediti pravu cijenu vodi kao resursu", rekao je Par Dalhielm, predsjednik Europske federacije nacionalnih udruga vodnih usluga (EurEau).

Pametno korištenje 

Za proizvodnju samo jednog kilograma mesa koristi se 15.000 litara vode, a za jedan par traperica 8.000 litara. Poljoprivreda također guta ogromne količine vode.

"Moramo izgraditi Europu koja pametno koristi vodu", izjavio je Hans Gosseens, predsjednik organizacije Water Europe. On poziva na ugradnju tehnologija kojima bi se u proizvodnji i poljoprivredi racionalnije koristila voda. Ta je organizacija iz svog sjedišta u Bruxellesu provela socio-ekonomsku studiju o ulaganjima u vodu u Europskoj uniji.

"Studija je pokazala da je potrebno uložiti ukupno 255 milijardi eura u sljedećih 20 do 30 godina da ispunimo potrebe EU-a za vodom", rekao je Gosseens.

Kao pozitivan primjer učinkovitog korištenja vode navodi Flandriju, sjevernu regiju u Belgiji, gdje pada puno kiše. Flandrija je prije više od 20 godina uvela uredbu o kišnici kojom se zahtijeva da domovi ugrade kolektore za kišnicu. Stanovnicima je propisana minimalna i maksimalna upotrebu kišnice kako bi se smanjio rizik od poplava i oslanjanje na vodu iz slavine.

"To je značajno smanjilo potrošnju vode iz slavine na manje od 80 litara po stanovniku dnevno, a projekcije sugeriraju daljnje smanjenje na 50 litara", objasnio je Gosseens.

Europski gospodarski i socijalni odbor je zajedno s Europskim parlamentom krajem 2023. predstavio "EU Blue Deal" (Plavi plan EU-a). To je skup preporuka za održivu vodnu politiku Europske unije.

Plan se temelji na nizu mišljenja koja obuhvaćaju socijalne, gospodarske, okolišne i geopolitičke aspekte vode, kao i probleme koji se odnose na poljoprivredu, industriju i infrastrukturu. Cilj mu je da čista voda bude dostupna svakom stanovniku Europe.

Od nove Europske komisije, izvršnog tijela EU-a, zatraženo je da u idućih pet godina upravo to bude prioritet. Elena Montani, dužnosnica Europske komisije, rekla je da razvijaju novu strategiju korištenja vode.