Svijet se u zadnjih nekoliko mjeseci uistinu radikalno okrenuo naglavačke. U samo dva mjeseca, koliko traje drugi mandat novog-starog američkog predsjednika Donalda Trumpa, dogodile su se stvari nezamislive još krajem prošle godine. Prva i za nas najvažnija stvar raskol je u odnosima Sjedinjenih Država i Europe.

Amerika je odlučila sklopiti pakt s Rusijom, i to na način da o tome ne pita Europu. Dakle ne samo EU, nego čak ni Veliku Britaniju koju se već desetljećima neformalno smatra 51. saveznom američkom državom. Kao odgovor, Europa je ponovo odlučila postati relevantna svjetska sila jer smatra da bi uskoro mogla biti sama u obrani svog kontinenta od Rusije. Pa čak razmišlja o tome da se napravi nešto nezamislivo – savezništvo s Kinom koja, međutim, ima i svoje vlastite imperijalne ambicije.

Trump pojma nema

O svemu tome bilo je riječi u podcastu "Na špici s Macanom" koji vodi i uređuje poznati stručnjak za odnose s javnošću Krešimir Macan. Ovog puta gosti u njegovom studiju bili su stručnjaci za geopolitičke odnose Tonči Tadić i Gordan Akrap.

- Amerika je sad tamo gdje nikad nije bila. Vjerojatno ni ekipa u Pentagonu i State Departmentu, barem ona stara garda, ne zna kako sve ovo predstaviti sebi, a kamoli dosadašnjim američkim saveznicima. U dva smo mjeseca od Trumpove inauguracije već bili na rubu rata Amerike i Danske vezano uz Grenland. Već je bila najava o zauzimanju Paname, a prijetnje europskoj sigurnosti vezanih uz Trumpovu kvazi viziju o završetku rata u Ukrajini je teško i nabrojati. On neće završiti rat u Ukrajini. On nema blage veze o tome kako završiti taj rat. Populizam se definirao kao politički pravac u kojem se daju vrlo jednostavna rješenja za vrlo komplicirane probleme. I tako on funkcionira zadnjih deset godina - rekao je Tadić.

Dodao je da je Amerika danas u stanju zagorčati život svakom dosadašnjem savezniku, a biti u dobrim odnosima sa svojim tradicionalnim neprijateljima. "Postoji samo jedan čovjek na kojeg Trump nije i nikada neće povisiti glas. To je Vladimir Putin", rekao je Tadić.

Ustupljena fotografija

Akrap smatra da su zadnja događanja između Rusije i zapada samo svojevrstan nastavak hladnog rata koji se događao između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza od završetka Drugog svjetskog rata 1945. do 1991. godine.

- Nismo imali 70 godina mira. I vrijeme hladnog rata je bilo vrijeme sukoba visokog intenziteta. Danas svjedočimo hladnom ratu 2.0 kojeg je proglasila Rusija protiv Europe. Za vrijeme hladnog rata imali smo niz sukoba u svim dijelovima svijeta. SAD i SSSR su ratovali posredno. Ne vjerujem da će doći do mira u Ukrajini. Prije možemo govoriti o nekakvom privremenom miru i stabilizaciji. Jer ne može se realizirati ovakav mir koji se sada pokušava nametnuti, da Amerika i Rusija pregovaraju o ukrajinskim resursima bez Europe i bez same Ukrajine. Da će Amerika kupiti energetske potencijale Ukrajine koje su Rusi privremeno okupirali. To su rješenja koja se nabacuju u javnost, ali se ne vidi jasan cilj ovoga o čemu se razgovara. Tako da nema govora mi sada možemo računati na pravedan i trajan mir, a niti na stabilan i održiv mir koji će trajati duže od šest mjeseci - rekao je Akrap.

Pakleni plan

Macan je ukazao na činjenicu da je za vrijeme prvog hladnog rata između SAD-a i SSSR-a postojao sustav kroz multilateralne organizacije koji je osiguravao mir i sprječavao veće ratne sukobe. Akrap je naglasio da su Trumpovi postupci doveli do toga da se promijeni i struktura odnosa u Europi i u EU-u koji su determinirali postupke ključnih europskih zemalja u međunarodnim odnosima.

- Do 2014. u Europi su postojale jasne dvije osovine koje su oblikovale naše živote u svim sferama. Jedna je bila Pariz - Berlin - Moskva gdje su pokušavali graditi energetsku, financijsku i sigurnosnu politiku jer su polazili od postavke razvoja uzajamnog povjerenja. I da će financijsko energetska povezanost i ovisnost između EU s jedne i Rusije s druge strane jamčiti stabilnost i sigurnost. Da Rusija neće ići u osvajačke ratove. S druge je strane bila osovina Washington - London Varšava koja je cijelo vrijeme govorila da se Rusiji ne treba vjerovati. Danas imamo drugu osovinu koja je stvorena. I koja je temelj za stvaranje vrlo ozbiljnih, obrambenih, oružanih i sigurnosnih kapaciteta (time i gospodarskih i društvenih) unutar Europe. Ne govorim o EU, nego unutar Europe. To je osovina Pariz - Berlin - London - Varšava. Tamo gdje je sada u geopolitičkom smislu Amerika nema ni Londona, ni Varšave. Oko te grupacije Europa se treba stabilizirati i ojačati naše kapacitete - smatra Akrap.

Oba sugovornika istakla su potpuno pogrešnu Trumpovu ideju da će izravnim pregovorima s Putinom doći do rješenja koje bi trebalo osigurati trajni mir, a da se o svemu tome ništa ne pita Europu

- Cijeli taj pakleni plan Trumpa da će on s Putinom nešto izdogovarati, a onda se njih njih dvojica još dodatno dogovoriti s Xiem je dječji naivan. Jer pretpostavlja da nikog drugog na šahovskoj ploči svijeta nema osim njih trojice. Međutim tu još postoji Europa, Indija, cijeli Daleki istok, postoje na kraju krajeva i zemlje Latinske Amerike te Kanada - kaže Tadić.

Odgurivanje saveznika

Nije jasno kako Trump namjerava postići svoje ciljeve u situaciji kada malo pomalo ostaje bez svih dosadašnjih američkih saveznika koje je u samo zadnja dva mjeseca gotovo se odgurnuo od sebe.

- Svaka supersila prije ili kasnije shvati da ne može sama. I Trump će to kad-tad shvatiti. Činjenica da Amerika ne može funkcionirati bez saveznika. Cijeli koncept američke sigurnosti se temeljio na saveznicima. Da saveznici za njih odrađuju nešto. Da sama Amerika ne mora. Problem Europe je samo u tome što smo se mi godinama uljuljkivali u razmišljanje da će za nas sve riješiti Amerikanci - rekao je Tadić.

Macan je naglasio da je i dalje otvoreno koliko je američki establišment svjestan opasnosti da bi u jednom trenutku Washington mogao doći u situaciju da na svijetu nema ni jednog relevantnog saveznika. Akrap smatra da sigurno postoje krugovi u Americi koji su svjesni te opasnosti.

- Kina već 30 godina prati i analizira sve sukobe u svijetu - tko s kim ratuje, a tko je s kim saveznik. Zašto Kina drži Rusiju iznad površine, ali ne i da se potpuno oporavi praktički od početka ruske agresije na Ukrajinu? Zato jer joj ne treba jaka i moćna Rusija, ali joj ne treba ni Rusija koja će se raspasti - smatra Akrap.

Akrap dodaje da je za Kinu Tajvan vrata prema Pacifiku, a Rusija njena leđa. Svi koji se bave strategijom, dodaje, znaju da treba odvojiti Kinu od Rusije. Međutim, upitao se, je li mudar potez učiniti to na račun svih svojih partnera i saveznika, a Trump je "zaratio" s Kanadom i Meksikom; UK, nordijske i baltičke države, Poljska – države koje su bile najčvršći saveznici SAD-a u Europi - okrenuli su mu leđa.

- Ako ovako nastavi, u roku od dvije godine SAD će ostati sam samo s Izraelom i Rusijom. Europa će se povezati s drugima. Prva reakcije Kine nakon one katastrofe u Ovalnom uredu je bila poruka političkom Bruxellessu – vrijeme je za našu suradnju. Put i pojas, kineski strateški projekt, kina je sve radila jedan na jedan. Nije htjela ni čuti za Bruxelless. Ne želi razgovarati s organizacijom nego s pojedincima jer tako je lakše dominirati i manipulirati. Sada je shvatila da je vrijeme za razgovor s Bruxellessom. I nije uopće nezamisliva situacija da će se Europa ojačati, organizacijski, financijski, logistički veze s Kinom - smatra Akrap.

Naglašava da se rat ne dobiva samo vojskom već i prevencijom i odvraćanjem.

- Europa će se povezati u poslovnom i partnerskom smislu s Kinom, s arapskim zemljama, s Indijom, i sa zemljama globalnog juga. Sada vise ne govorimo o tržištu od 400 ili 450 milijuna ljudi već govorimo i o tri ili četiri milijarde ljudi. Europa treba ponovo postati subjekt. Ali ne samo financijski nego i gospodarski i politički - zaključio je Akrap.