Zlata Đurđević: Javnost nije trebala biti isključena na suđenju za ubojstvo Mihaele Berak
U organizaciji osječke Udruge za ljudska ženska prava i razvoj demokracije "Adela" u petak je u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku održana iznimno zanimljiva i aktualna tribina "Granice kućnog praga – što imamo, a što nemamo pravo znati na suđenjima za nasilje nad ženama?". Tribina se tematski odnosila na suđenje za ubojstvo mlade 21-godišnje Osječanke Mihaele Berak, a na kojemu je u četvrtak njezinom ubojici policajcu Marku Smažilu izrečena nepravomoćna presuda, zatvorska kazna u trajanju od 18 godina.
Zlata Đurđević, stručnjakinja za kazneno procesno pravo s Pravnog fakulteta u Zagrebu, smatra da suđenje nije trebalo biti isključeno za javnost. Naime, kaže, po kvalifikaciji samog kaznenog djela - ubojstvo, nije ukazivalo na razloge za isključenje javnosti koji su navedeni u Ustavu RH.
- Pravo na javno suđenje nije samo pravo okrivljenika, nego i pravo javnosti da prati i nadzire rad sudova. Radi se o jednom temeljnom postavku djelovanja represivnih vlasti u demokracijama i pravnim državama i razlozi za isključenje moraju biti Ustavom određeni. U ovom slučaju ne vidim zbog čega bi se trebalo isključiti javnost? Dapače, sam kazneni postupak i suđenje treba djelovati preventivno i kao poruka pokazati da se, osobito nakon sumnji koje su postojale u samom početku vođenja postupka, postupak vodi pravilno i zakonito, kazala je Đurđević.
Također, naglasila je kako se nedvojbeno radilo o femicidu te da je za kazneno djelo ubojstva, za koje je propisana kazna od 5 do 20 godina zatvora, izrečena iznimno teška kazna.
- U vrijeme kada je djelo počinjeno nismo imali to kazneno djelo propisano u smislu teškog ubojstva ženske osobe. Međutim imali smo kazneno djelo teškog ubojstva zbog ubojstva bliske osobe. Koliko su oni bili bliski i je li se djelo moglo tako kvalificirati je pitanje koje mi, s obzirom na tajnost postupka, možda ne možemo dokučiti. Da se radilo o teškom ubojstvu onda bi mogli razgovarati o tome je li to odgovarajuća kazna, s obzirom da su okviri za to djelo od 10 do 40 godina zatvora, podsjeća Đurđević.
Na tribini je kao panelistica sudjelovala i nagrađivana novinarka i kolumnistica Jutarnjeg lista Snježana Pavić, a u raspravu su se uključivali i nazočni. Pri tomu je problematizirana uloga policije, institucija, pravosuđa, ali i medija.
