Iako je najavljivano da mjera ograničavanja kredita banaka ide s 1. travnja, što je mnoge građane potaknulo da zatraže kredit prije njezina stupanja na snagu – uslijedio je obrat. Hrvatska narodna banka objavila je da je, nakon provedene javne rasprave, primjena tzv. Odluke o kriterijima kreditiranja potrošača odgođena do 1. srpnja. Tako javna rasprava ovaj put nije rezultirala nekom bitnom kvalitativnom promjenom, nego promjenom roka primjene.

Žurbe ipak nema

Banke su navodno jako zadovoljne tim pomakom i pozdravljaju ga, što ne čudi jer im je u interesu plasirati što više kredita dok mogu, a procjena je da bi upravo limiti iz mjere mogli prigušiti kreditiranje, što i jest bila intencija HNB-a. HNB preventivno mjeru i namjerava uvesti jer je procijenjeno da bi se građani, ako se ovakvo galopiranje kredita nastavi, mogli naći u riziku neplaćanja. Kriteriji odobravanja kredita očito su ocijenjeni preblagima pa ih je HNB odlučio zaoštriti. No, sada se ovom odgodom pokazuje da žurbe ipak nema te se potrošačima daje dodatno vrijeme da okončaju realizaciju kredita, što nakon primjene mjere možda ne bi mogli. Samo dan prije nego što HNB objavio da mjeru odgađa, guverner Boris Vujčić govorio je o mjeri kao da stupa na snagu u predviđenom roku, te još i "podebljao" važnost njezina učinka, ustvrdivši da će djelovati i na smanjivanje inflatornih pritisaka. Taj se efekt, kazao je, očekuje tek u drugom dijelu godine. Iako izravno nije htio ulaziti u provedbu monetarne politike, mjeru je prije dva dana komentirao i ministar financija Marko Primorac, također naglasivši njezin mogući doprinos suzbijanju inflacije. I onda neposredno nakon toga HNB "reterira" i pomiče sve za tri mjeseca. Tako će se možda pomaknuti i očekivani efekt koji će mjera imati na inflaciju, o čemu su govorili i guverner i ministar. Osim ako Vujčić već nije ukalkulirao novi datum primjene.

Što se tiče ministra Primorca, pitanje je, je li uopće bio upoznat s tim da HNB sve namjerava odgoditi. Monetarna politika nije naime to ni dužna dijeliti s fiskalnom, ali nije baš ni uobičajeno ni poželjno da se takvo što skriva, tim više što imaju zajednički makroekonomski cilj, a to je suzbijanje inflacije. HNB je odgodu službeno obrazložio time da su bili "potaknuti komentarima primljenima tijekom savjetovanja s javnosti". Kazali su da ograničenja stupaju na snagu 1. srpnja, a ne 1. travnja, kako se planiralo, "kako bi se dijelu potrošača koji su već u postupku procjene kreditne sposobnosti i kupnje nekretnine omogućio dovršetak ugovaranja kredita prije stupanja na snagu novih mjera". Istodobno se, kaže, i obveznicima primjene Odluke - a to su banke - "ostavlja dovoljno vremena za prilagodbu internih sustava da bi se omogućila kvalitetna podatkovna osnova za provedbu i nadzor nad primjenom mjera".

I banke, i građani

Neslužbeno se iz HNB-a može čuti kako su se javljali građani koji su se navodno bunili, apelirali, kako bi stigli dovršiti svoje kreditne procedure po starim pravilima. No, odgodu su tražile i same banke koje su ovih dana posebno glasne i jer ih brine novi zakon koji je inicirao Primorac, prema kojem građanima više neće smjeti naplaćivati obavezne usluge koje im prodaju, odnosno račune koji građani po sili zakona moraju imati. Banke se pozivaju na tržište i slično, no upravo je netržišna praksa to da ljudi moraju plaćati za uslugu koju moraju kupiti. Stoga je zakonska inicijativa Ministarstva - usklađivanje s tržištem, ali prije svega sa zdravim razumom. S druge strane, bankare je malo "stisla" i ova HNB-ova inicijativa po kojoj kredite više neće moći onako agresivno odobravati. Ministar Primorac je na primjedbe banaka o besplatnom računu samo kratko rekao da se ne bi opterećivao time što banke govore.

No, kako je u slučaju provedbe "svoje" mjere postupio HNB? Mjera je odgođena. HNB-u smo dakle poslali upit da dodatno pojasni okolnosti pod kojima je promijenio odluku te nije li to svojevrsni ustupak prije svega bankama, a tek onda građanima. Naime, za građane su već procijenili da ulaze u pretjerane rizike: zašto sad odjednom taj rizik toleriraju još tri mjeseca? Ili ako rizika nema - neka odustanu. Upit smo poslali i Ministarstvu financija, odgađa li se ovime i efekt mjere na cijene, a to je ipak zajednički teritorij borbe protiv inflacije na kojem monetarna i fiskalna politika moraju surađivati. Iz Ministarstva ništa nisu odgovorili, a HNB je odgovorio samo podacima o kretanju inflacije, za koju kažu da i u nastavku godine očekuju njezino gotovo kontinuirano usporavanje, s tim da bi se na kraju godine mogla spustiti ispod tri posto.

- Očekivano usporavanje ukupne inflacije pritom bi moglo poglavito odražavati usporavanje temeljne inflacije (isključuje cijene energije i hrane), koja bi se, i dalje potpomognuta odgođenim učincima ranijeg zaoštravanja monetarne politike, kao i učincima ograničavanja kredita, mogla smanjiti s 4,8 posto u 2024. na 3,2 posto u 2025. i tako nakon dvije godine ponovno biti manja od ukupne inflacije - ponovili su u HNB-u. n