Više od 30.000 učitelja, profesora i drugog osoblja odazvalo se u srijedu jednodnevnom štrajku upozorenja u osnovnim i srednjim školama i na fakultetima, a mnoge su škole zbog toga bile bez nastave. Zagrebačka XIII. gimnazija već je dan prije na web-stranicama škole objavila kako svi djelatnici sudjeluju u štrajku, da nastave nema i da je školska zgrada otvorena do 14 sati ako netko od učenika želi doći u školu. I IX. gimnazija odustala je od pokušaja organizacije rada jer su svi bili u štrajku, a Elektrotehnička škola u Zagrebu osigurala je po dva do tri sata nastave po turnusu. I u riječkim školama učenici su mahom ostali bez nastave, a dok su neke škole već u startu dale obavijest da se nastava zbog štrajka neće održati, negdje su učenici pravo stanje stvari saznali tek u školi.

- Došli smo u školu u osam, a nismo imali nijedan sat. Prvo nije bilo profesorice iz hrvatskoga, pa smo išli na kavu, a onda smo od ostalih učenika doznali da je većina profesora u štrajku. Organizacija je bila kaotična, rekli su da dođemo u školu, a kad smo u zbornici pitali jesu li profesori u štrajku i tko je na nastavi, nitko nam nije znao ništa odgovoriti - ispričala nam je učenica Prve sušačke gimnazije u Rijeci. Ona i njezini kolege podržavaju štrajk prosvjetara i odgovornost pripisuju Vladi, a najviše se, kaže, boje nadoknada subotom i eventualnog produženja školske godine ako se sindikalne akcije nastave. "Podržavam štrajk, profesori trebaju imati veću plaću, ali je država to trebala osigurati i bez štrajka", zaključuje riječka gimnazijalka.

Neke su škole, gdje je u štrajku bio manji broj djelatnika, radile uredno. Među njima je OŠ Srdoči, najveća riječka škola, gdje je u štrajku, prema riječima ravnatelja, bilo 10 učitelja od njih ukupno 65.

- Nekako smo uspjeli pokriti nastavu zamjenama, svi su na nastavi, nekako se krpamo - rekao nam je ravnatelj te škole, Ivan Vukić. Onima koji su odradili sate umjesto kolega u štrajku bit će plaćeni prekovremeni sati. Ministarstvo je, kaže Vukić, školama dalo upute da se ljudima koji mijenjaju to plati.

Štrajkovi znenađenja

Nacionalni ispiti iz prvoga stranog jezika u sijedu su se unatoč štrajku održali u najvećem dijelu osnovnih škola u Hrvatskoj. Od 883 škole koje su trebale pisati nacionalne ispite iz prvog stranog jezika, prema informacijama prikupljenim u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) ispiti nisu pisani u 22 škole, u dvije škole nisu došli učenici, a u tri škole koje imaju više razrednih odjela ispiti su pisani djelomično. Najveći se broj škola u kojima nisu pisani nacionalni ispiti nalazi u Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u svakoj ispiti nisu odrađeni u po četiri osnovne škole.

Sindikati koji su poveli članstvo u štrajk iznimno su zadovoljni visokim odzivom zaposlenih i najavljuju nove akcije. Podaci Sindikata Preporod govore o 88 posto članstva u štrajku u srednjim školama i 79 posto u osnovnim školama. U visokom obrazovanju i znanosti štrajku se odazvalo oko 30 posto institucija, a Nezavisni sindikat srednjih škola objavio je da među njihovih 10.000 članova štrajka više od 97 posto.

- Oko 10.000 naših kolegica i kolega štrajka, to je fantastično, a to je samo jedan od tri sindikata - ustvrdio je Željko Stipić, predsjednik Preporoda, prilikom obilaska zagrebačke OŠ Kustošija, gdje se jučer nisu održali nacionalni ispiti. Visok odziv, istaknuo je, nije spriječila ni izvanredna sjednica Vlade na kojoj je donesena odluka o neplaćanju štrajka. Riječ je, veli Stipić, o "last minute zastrašivanju" koje nije dalo rezultata.

- Ovo nije posljednji korak. Sindikati su spremni na pritisak sve dok Vlada ne sjedne s nama za stol i ne postignemo dogovor, najavljuje Stipić koji sljedeći korak ne želi otkriti, ali će, tvrdi, uslijediti vrlo brzo.

- Smisao je sindikalne akcije da svaki idući korak bude moćniji. Nećemo se ponavljati, ni biti slabiji. Ako mislite da će nam faliti mašte, neće - poručuje.

Iz drugih obrazovnih sindikata otkrili su, pak da će se osim višednevnih štrajkova ići i na model "štrajkova iznenađenja", po županijskim razinama.

Oprečni stavovi obrazovnih sindikata o štrajku i jučer su došli do izražaja. Ovo je, naveo je Stipić, prvi štrajk u obrazovanju koji nezakonitim proglašava drugi sindikat, umjesto da se solidarizira s drugim sindikatima. A Vlada, koja obično prijeti, sada šuti o nezakonitosti štrajka. Posljedica je, tvrdi Stipić, priklanjanje članova SHU-a koji žele u štrajk suprotno stavu svoga sindikalnog vodstva. Iz SHU-a su uzvratili protuoptužbama, pa je tako Sanja Šprem izjavila da se članove SHU-a vrijeđa, omalovažava i proziva izdajnicima jer nisu spremni ući u štrajk upitne zakonitosti.

“Vlada ima mehanizme"

Šprem očekuje da će Vlada podnijeti nadležnom sudu zahtjev za proglašenje štrajka nezakonitim, a i ministar obrazovanja Radovan Fuchs jučer je dao do znanja da u slučaju da štrajk potraje "Vlada ima drugih mehanizama", ne precizirajući o kakvim se alatima radi.

- Nadam se da će učitelji uvidjeti da za ovo što su tri sindikata priredila naprosto nema potrebe. Nadam se da neće ići dalje, jer uza sve što je napravljeno za sustav obrazovanja u proteklih šest godina, doista nema razloga za bunt - poručio je Fuchs. Priznao je da u Hrvatskoj nema zakonskih mehanizama sprječavanja štrajka zbog prava djece na obrazovanje.

- Druga stvar je zabrana, odgoda i neplaćanje dana provedenog u štrajku. Plaćat će ga sindikati, a ako štrajk traje dulje vremena, izgubljena nastava mora se nadoknaditi - dodao je Fuchs.

HINA/DANIEL KASAP

Na ovakve izjave ministra sindikalci imaju spreman odgovor: "Teza da se štrajk neće platiti ne stoji ako doista bude nadoknada nastave. U tom slučaju štrajk će bit plaćen i koštat će Vladu skuplje jer će nastavnici raditi subotom s predviđenim uvećanjem plaće. Inače će imati sudske sporove", poručio je Stipić.