Nelojalna konkurencija iz trećih zemalja, prije svega Turske i Kine, uništava europsko i hrvatsko građevinarstvo umjetno niskim cijenama koje im omogućuju državne subvencije, jeftinijom radnom snagom i sniženim standardima i time je sve veća prijetnja građevinskom sektoru, radnim mjestima, ali i državnim proračunima i nacionalnim gospodarstvima, poručeno je s međunarodne konferencije "Nelojalna konkurencija ponuditelja iz trećih zemalja u javnoj nabavi građevinskih radova - prema poštenom tržištu" u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Europske federacije građevinske industrije. Upućen je zajednički apel domaćeg i europskog graditeljstva da im se osiguraju fer uvjeti natjecanja jer će se u protivnom sredstva od investicija u infrastrukturu, umjesto da podupru domaća gospodarstva, prelijevati izvan zajedničkog tržišta EU-a.

Situacija je vrlo ozbiljna, pa iz građevinskog sektora apeliraju na javne naručitelje koji usmjeravaju milijarde eura investicija u infrastrukturu da hitno počnu koristiti već postojeće alate u borbi protiv nepoštene konkurencije, poput javne nabave.
- U Hrvatskoj je nužno što prije izmijeniti zakonodavni okvir i provoditi nadzor isplata plaća prema Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo kako bi se osigurala fer tržišna utakmica domaćim građevinskim kompanijama - poručeno je sa skupa.
Podsjetivši da je u javnim nabavama načelo izbora ekonomski najpovoljnija ponuda, direktorica HUP-a Irena Weber rekla je da to nikako ne može biti ponuda koja umjetno niskim cijenama uništava domaći sektor. Prema analizi kompozicije troškova dostupnih kroz ponude na javnim natječajima, troškovi kineskih kompanija su na razini od samo 76 posto stvarnog troška europskih kompanija. Analiza je pokazala da razlika nastaje na znatno nižim troškovima rada, ali i opreme i materijala, s obzirom na to da umjesto lokalne te kompanije koriste vlastitu operativu iz matičnih zemalja.

Predsjednik HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva Mirko Habijanec posebno problematičnim smatra što se u Hrvatskoj sve više nepoštene konkurencije javlja na javne natječaje sve niže vrijednosti, pa i na one niže od 10 milijuna eura, što je, kaže, izravna prijetnja kompletnom sektoru, ne samo najvećim kompanijama.