Hrvatska je odlučila maksimalno iskoristiti europska sredstva za povećanje obrambene sposobnosti EU-a kako bi povećala svoju vojnu proizvodnju za vlastite potrebe, ali i za izvoz oružja i druge opreme. Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić sastao se jučer s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) te agencije Alan. Bio je to prvi u nizu sastanaka koji će uslijediti vezano za izazove domaće obrambene industrije u sklopu plana EU-a "ReArm Europe", čije je dodatne detalje jučer iznijela Europska komisija.

- Želimo modernizirati Oružane snage ne samo kupnjom oružja od naših saveznika već postoji golemi potencijal i u samoj Hrvatskoj. Trebamo poboljšati uvezivanje, usklađivanje, izmjene nekih zakonskih regula, smanjenje administracije i birokracije, brži protok informacija i brža realizacija projekata koje planiramo raditi s našim tvrtkama. Vjerujem da ćemo vrlo brzo imati konkretne rezultate kad govorimo o našoj obrambenoj proizvodnji. Oružane snage nisu samo trošak, nego su one i naša industrija. I tu Hrvatska može jako puno napraviti jer ima iskustva, dobre temelje, ljude koji znaju i hoće. I na kraju krajeva, postoji jedna kolektivna volja da se to napravi - rekao je Anušić. Dodao je da većinu vojne opreme Hrvatska kupuje na svjetskom tržištu te da ubuduće želi mnogo stvari i sama proizvoditi.

Povratak iseljenih

- Hrvatska želi iskoristiti što je moguće veći dio od 150 milijardi s kojima EU namjerava po povoljnim kamatama kreditirati zemlje članice. Ali problem ne samo Hrvatske nego i Europe i Europske komisije jest birokracija, administracija, predugi procesi i protokoli koji jednostavno usporavaju realizaciju. Mi smo već na sastancima ministara NATO-a o tome razgovarali - rekao je Anušić. Dodao je da je bitno da Hrvatska bude u što većoj mjeri samoodrživa u obrambenoj industriji.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber, rekla je da "ReArm Europe" nudi priliku Hrvatskoj da ojača industriju i potakne povratak onih koji su se iselili.

- Ovo je industrija visoke dodane vrijednosti i ovo je opet prilika da zadržimo naše mlade na našem tržištu rada, a i da vratimo naše mlade koji su se iselili u zemlje EU-a. Da ih vratimo baš na ova radna mjesta, koja će biti sigurna i dobro plaćena - rekla je Weber.

Europska komisija izišla je u srijedu s novim pojedinostima prijedloga za financiranje povećanja svoje obrambene spremnosti, čime namjerava odvratiti svaki eventualni budući napad Rusije, ali i postati manje vojno i sigurnosno ovisna o Sjedinjenim Državama. Namjera je tijekom sljedeće četiri godine u povećanje obrambenih kapaciteta uložiti oko 800 milijardi eura.

Ekipa koju predvodi Ursula von der Leyen namjerava da EU kao cjelina na financijskim tržištima posudi 150 milijardi eura, jamac za to bio bi proračun EU-a, kako bi državama članicama osigurala kredite s dospijećem do 45 godina za ulaganja u obranu. Zemlje članice mogu se prijavljivati za ovaj program kreditiranja pod nazivom "Sigurnosna akcija za Europu" ili SAFE do kraja 2030. godine. Sredstva bi bila namijenjena projektima za koje čelništvo EU-a smatra da su u ovom trenutku prioritetni: zračna i proturaketna obrana, topnički sustavi, projektili i streljivo, bespilotne letjelice i sustavi protiv bespilotnih letjelica, strateški pokretači i zaštita kritične infrastrukture, uključujući svemir, cyber prostor, umjetnu inteligenciju i elektroničko ratovanje, te vojnu mobilnost.

Ta će sredstva moći koristiti samo tvrtke iz EU-a, Europskog gospodarskog prostora i Europskog udruženja slobodne trgovine (Island, Lihtenštajn, Norveška) i Ukrajine. Narudžbe za vojnu opremu koje će te tvrtke proizvoditi morale bi dolaziti iz najmanje dviju ili više zemalja koje ispunjavaju potrebne uvjete, a od kojih barem jedna mora biti iz EU-a. Naime, SAFE će također omogućiti i zemljama kandidatima za članstvo u EU-u, potencijalnim kandidatima i zemljama koje su potpisale Partnerstvo za sigurnost i obranu s EU-om da se pridruže zajedničkim nabavama. Tim zemljama bit će također omogućeno pregovarati i o posebnim sporazumima o sudjelovanju svojih industrija u takvim nabavama. Najmanje 65 posto ukupne cijene opreme kupljene kreditima morat će se odnositi na dijelove podrijetlom iz Europske unije, EGP-a, EFTA-e ili Ukrajine. Vlade moraju osigurati zakonsku mogućnost zamjene komponenti proizvedenih izvan EU-a vlastitim ekvivalentima ako originalni proizvođač postavi ograničenja na korištenje te opreme.

Povoljniji krediti

Europska komisija procjenjuje da bi krediti mogli biti privlačni za oko 20 od 27 zemalja članica EU-a jer se ona može zaduživati jeftinije od njih. Naime, EU kao cjelina ima kreditni rejting AAA, što znači da se može zaduživati po nižim kamatama od zemalja članica čiji su kreditni rejtinzi mnogo niži.

Europska komisija ponovila je da će se potrošnja za obranu izuzimati iz pravila koja vladama postavljaju godišnja ograničenja potrošnje kojima su se štitile javne financije EU-a i vrijednost eurovalute. To će izuzeće vrijediti četiri godine, počevši od 2025., pri čemu će se svake godine dopustiti 1,5 posto BDP-a dodatne potrošnje. Nakon četiri godine, vlade će morati prilagoditi svoje proračune kako bi se prilagodile većim izdacima za obranu. To znači da će 2029. proračunski deficit morati opet biti ispod tri posto, a vanjska zaduženost ispod 60 posto BDP-a.

Dužnosnici EU-a najavljuju da bi, ako bi svaka zemlja članica od ove godine maksimalno koristila tu mogućnost tijekom četiri godine, to generiralo oko milijardu eura dodatne potrošnje. Budući da nije vjerojatno da će baš sve zemlje EU-a iskoristiti tu mogućnost u potpunosti i odmah, Europska komisija procjenjuje da će ipak biti riječ o 650 milijardi eura dodatne potrošnje. n