Zaposleni u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima u srijedu će štrajkom iskazati svoje nezadovoljstvo plaćama i statusom svoje profesije. Sindikati koji organiziraju štrajk očekuju da će odaziv biti velik, unatoč činjenici da štrajkašima neće biti plaćen i što je resorno ministarstvo najavilo plaćanje prekovremenih sati svima koji budu odradili posao kolega u štrajku.

U svim su školama učenike pozvali da dođu u školu, a dok u nekima najavljuju normalno održavanje nastave, dio škola dao je do znanja da će se u obje smjene raditi skraćeno. Neki su se ravnatelji ogradili od prognoza, te obavijestili učenike da će se raditi u otežanim uvjetima i da će se opseg nastave znati tek u srijedu, kad se vidi koliko će učitelja i nastavnika doista štrajkati. Iz većine škola najavili su i uredno održavanje nacionalnih ispita iz prvog stranog jezika, koji se održavaju upravo na dan štrajka.

Iz sindikata tvrde kako će odaziv, prema podatcima koje su dobili iz svojih podružnica, biti veći od 95 posto. Od ukupno 543 škole u Hrvatskoj u kojima Sindikat Preporod ima podružnice do utorka poslijepodne štrajk je najavljen u 507 škola, njih 93,54 posto, a najavljen je i u 105 ustanova u kojima taj sindikat djeluje. U 350 srednjih škola koje pokriva Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske odaziv je, prema tvrdnjama sindikata, oko 95 posto. U štrajku će, dakle, biti većina od ukupno 1380 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Najslabiji odaziv u Preporodu bilježe u Koprivničko-križevačkoj županiji, oko 61 posto, a u većini županija štrajk najavljuje 100 posto osnovnih i srednjih škola u kojima Preporod ima svoje podružnice.

Ravnatelji su svjesni da nastavu neće biti moguće potpuno održati unatoč tome što je Ministarstvo obrazovanja učenike pozvalo da dođu u škole i najavilo da će se učiteljima i nastavnicima koji odrade posao platiti prekovremeni sati. Izgubljeni dan nastave u suprotnom će se, zaprijetili su iz MZOM-a, morati odrađivati. Ravnatelji, pak, vide druge mogućnosti nadomještanja nastave umjesto rada subotom.

“Svjesni smo da nastava neće potpuno biti održana. Ključno je da imamo točan broj nastavnih dana, a to zavisi od škole do škole. One škole koje imaju koji dan rezerve u principu neće trebati odrađivati ovaj štrajk, a oni koji nemaju dovoljan broj nastavnih dana ili su možda planirali neke aktivnosti tijekom drugih nenastavnih dana, mogu to ukinuti i pretvoriti u nastavne dane", objašnjava Suzana Hitrec, predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja. Neće se, kaže, ukidati školski izleti, jer to nije popularno, ali bi radni mogao biti dan škole ili neki projektni dan.

U udruzi ravnatelja procjenjuju da će se u osnovnim školama nastava uglavnom održati, ali u srednjima u velikoj mjeri neće. Ipak, svaki učenik koji dođe u školu imat će organizirane aktivnosti i nitko neće biti poslan kući, najavljuje Hitrec. Što se tiče plaćenih prekovremenih sati, to će, kaže, ovisiti o organizaciji svake škole. "Ali ako imamo 50 nastavnika u štrajku, a radi ih dvoje ili troje, teško da će ih kolege moći nadomjestiti", ističe. Neopravdani sati za učenike koji, unatoč preporuci Ministarstva, odluče na dan štrajka ostati kod kuće, kaže predstavnica ravnatelja, više nisu opcija. "U posljednjih nekoliko godina, otkad imamo pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, i roditelji opravdavaju sate, mi gotovo nemamo neopravdanih. Roditelji sve opravdaju, što god treba", zaključuje Hitrec.

Iz tri obrazovna sindikata poručili su kako očekuju dobar odjek svog štrajka, a spremni su nastaviti s akcijama ako se Vlada ogluši na njihovih pet poznatih zahtjeva, kojima traže veća materijalna i nematerijalna prava, odnosno izjednačavanje s drugim javnim službama, koje su u sustavu koeficijenata, tvrde, prošle bolje od obrazovanja i znanosti. Iz Vlade su ponovili da sindikalne zahtjeve smatraju neosnovanima jer su učitelji i nastavnici dobili željeno povećanje osnovice.

Stipićev zahtjev na prvom inicijalnom pregovaračkom sastanku prošle godine bio je da žele povećanje osnovice s 947 eura, koliko je iznosila, na 1000 eura, podsjetio je ministar Marin Piletić. "Osnovica je povećana za tri posto s 1. veljače i iznosi 975 eura, a s drugim povećanjem, u rujnu, iznosit će 1005 eura i mi smo u najznačajnijoj mjeri ispunili taj Stipićev zahtjev", poručio je Piletić i zaključio kako su u porastu koeficijenata učitelji i profesori prošli - najbolje.

U utorak se sastalo Vijeće za koeficijente, na kojem se rješava glavni zahtjev obrazovnih sindikata - podizanje koeficijenata za obrazovanje i znanost - ali odluke koje bi zadovoljile sindikate nisu donesene.