Čak i birači HDZ-a očekuju da tvrda kohabitacija dvaju brda napokon ode u prošlost
Građani: Državni vrh trebao bi nadvladati osobne sukobe i surađivati u interesu države
Agencija Manjgura naručila je od Ipsosa istraživanje o tome što građani Hrvatske misle o odnosu predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, a rezultati pokazuju da velika većina građana smatra da je vrijeme za “tvrdu kohabitaciju” prošlo. Čak i većina ispitanika koji se izjašnjavaju kao birači HDZ-a slažu se da je vrijeme da “dva brda” profunkcioniraju.
Suradnja počela
Ovo se poklapa s izborom većine birača s izbora za predsjednika Republike početkom godine, kada je Milanović dobio gotovo plebiscitarnu podršku, pa se može zaključiti da nije nimalo slučajno da je ostvario bez problema svoj drugi mandat na Pantovčaku, pri čemu je u velikom dijelu dobio i podršku građana koji inače glasaju i za HDZ, ili neku drugu desnu opciju. Njegova suverenistička politika je očito nagrađena, građani su uvažili činjenicu da predsjednik Republike ima ustavnu ovlast (i obavezu) da sukreira vanjsku i obrambenu politiku zajedno s Vladom, a prepucavanja i inat moraju prestati, makar bili i samo reakcija na prvotne poteze s Pantovčaka.
U tom smislu Pantovčak i Banski dvori i jesu u posljednjim tjednima počeli surađivati, i to na način da su službe Milanovića i Plenkovića u stalnom kontaktu, da se dogovaraju oko neriješenih tema, a to je izbor veleposlanika, sazivanje Vijeća za obranu i Vijeća za nacionalnu sigurnost, kao i oko izmjena Zakona o obrani koji se tiče vojnog roka. Dogovor je pao i oko izbora novog direktora Glavnog stožera, general-bojnika Denisa Tretinjaka. Istraživanje pokazuje i kako građani očekuju da sukobi prestanu te da državne institucije funkcioniraju skladno, kako Ustav i nalaže.
Istraživanje agencije Ipsos za Manjguru provedeno je na uzorku od 984 građana tijekom veljače, kako bi se utvrdilo kakav je dojam građana o pitanju dosad neuspješne suradnje dvaju brda. Konkretno, rezultati su pokazali da tvrdu kohabitaciju, kako ju je još 2020. godine nazvao Plenković, ne podržava čak 84 posto ispitanih građana. Smatraju da bi državni vrh trebao nadvladati osobne sukobe i surađivati u interesu države jer drže da je njihova suradnja važna za Hrvatsku. Posebno je zanimljivo da to priželjkuje 89 posto ispitanih članova HDZ-a, a još više SDP-a, čak 93 posto. To je čak i više od ispitanih članova stranaka Most (79 posto) i Možemo! (86 posto).
“Podjednaki”
Jednako tako, krivca za neuspješnu suradnju polovina ispitanih građana nije mogla odabrati, pa se slažu da su kriva – obojica. Pola ispitanih adresira tu krivnju na oba aktera, a možda je iznenađujući podatak da se s time slaže čak 57 posto ispitanih HDZ-ovaca. S druge strane, SDP-ovi birači su s 35 posto manje skloni izjednačavanju krivnje, što bi na neki način značilo da su birači ljevice kritičniji prema Andreju Plenkoviću nego što su birači desnice prema Zoranu Milanoviću.
Birači Mosta i Možemo! slažu se da su predsjednik i premijer podjednako krivi za neuspješnu suradnju. Ipak, 17,6 posto svih ispitanih smatra da je za neuspješnu suradnju malo više odgovoran Andrej Plenković, a Zorana Milanovića okrivljuje znatno manje ispitanih – samo 6,5 posto, iako je i u tu jasna podjela dojma po stranačkoj osnovi. Birači HDZ-a i koalicijski partneri HDZ-a upiru prstom u Milanovića, lijeve opcije uglavnom pokazuju u smjeru Plenkovića, a birači Mosta isključivo prema Plenkoviću. Tako samo malo više od trećine ispitanih HDZ-ovca smatra predsjednika Republike zaslužnim za lošu suradnju. Istovremeno, za više od polovinu ispitanih SDP-ovaca kriv je Plenković, a više od trećine članova stranaka oporbe vjeruje u isto.
Da predsjednik i premijer uspješno surađuju voljelo bi 72 posto ispitanika, a petini njih sasvim je svejedno kakav im je odnos. I taj je podatak zanimljiv, jer ipak ispada da gotovo 20 posto građana ili uopće ne prati politiku ili pak da ih se dugogodišnji sukobi dvaju brda nisu ni dotaknuli.
Politički analitičar Žarko Puhovski pomalo ironično pristupa rezultatima ovog istraživanja, a još više prema činjenici da smo pet godina bili svjedoci sukoba i prepucavanja, koji sad moraju prestati. "Orson Welles davno je rekao: Happy ending ovisi o tomu gdje prekidate priču. Mi smo se našli suočeni s pripovijetkom koja traje toliko dugo da sretan kraj više i nije moguć - jer je previše prilika proćerdano, propušteni su važni trenuci za djelovanje. Članstvu svih većih stranaka sukobi su se dvojice šefova popeli na vrh glave (s time da je u SDP-u autoritarnija atmosfera nego u HDZ-u), da se o ostalima i ne govori. Zokiju i Plenkiju dogodilo se ono najgore - ispali su podjednaki za većinu od koje žive; svojevrsni Lolek i Bolek lokalne političke scene. Svi popravci učinjenoga dolaze, nažalost, prekasno, ali barem da zaborave kako je između njihovih brežuljaka - Krvavi most", kaže Puhovski, koji se očito i sam raduje tome da su sukobi, čini se, pri kraju.
