Kako bi potaknula povratak iseljenika u Hrvatsku, Vlada je još 2022. godine lansirala mjeru "Biram Hrvatsku", kojom je planirala privući oko četiri i pol tisuće Hrvata iz inozemstva, no prema najsvježijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tu je mjeru do 7. ožujka ove godine iskoristilo samo 814 ljudi, odnosno odobreno je toliko zahtjeva za povratak.

Iako je brojka mnogo manja od one koju je Vlada očekivala, činjenica je da se u odnosu prema prošloj godini broj zahtjeva za povratkom gotovo udvostručio – polovinom prošle godine, primjerice, bilo je odobreno tek 428 zahtjeva. Mjeru su najviše koristili povratnici iz Njemačke i Austrije te u manjem broju iz Irske, Švicarske, Italije, Nizozemske i Velike Britanije.

Najsigurnija u Europi

Iako je to kap u moru u odnosu prema broju ljudi koji se proteklih godina iselio iz Hrvatske, stekao se dojam da se Hrvati masovnije vraćaju iz Njemačke, Irske i drugih zemalja u koje su otišli posljednjih deset godina otkako su granice otvorene i za radnike iz Hrvatske. Demografi ističu da je to daleko od velikog vala povratka, ali ističu da je nekoliko faktora utjecalo na odluku Hrvata da se vrate u domovinu.

- Postoje neki potisni faktori koji utječu na povratak onih koji su otišli raditi u Njemačku, a to su prije svega stambeno zbrinjavanje i nesigurnost, jer činjenica je da je Hrvatska proglašena najsigurnijom zemljom u Europi i ljudi se vraćaju domu svome, da se pjesnički izrazim, jer u Hrvatskoj, osim sigurnosti, imaju i donekle riješeno stambeno pitanje - kaže demograf Stjepan Šterc.

Dodaje da se Hrvati ne vraćaju u domovinu zato što bi to htjeli, nego zato što ih je trenutna situacija u Njemačkoj natjerala da o tome počnu razmišljati. Demografi diskutabilnom smatraju brojku kojom se Vlada hvalila u saborskoj raspravi iz prosinca prošle godine prema kojoj se samo iz Irske u Hrvatsku vratilo 17 tisuća ljudi. Procjena se temeljila na činjenici da je u Irskoj 2022. bilo registrirano 13.649 hrvatskih državljana, a od 2011. do 2022. godine Hrvatima je odobreno 29.356 PPS-ova (Personal public servis number), koje Irska dodjeljuje svakom useljeniku. Razlikom između ta dva podatka došlo se do brojke o 17 tisuća povratnika, koju hrvatsko veleposlanstvo u Dublinu nije moglo potvrditi. Gledaju li se, pak, podaci Državnog zavoda za statistiku o migracijama stanovništva, koji se vode tek od 2016., u Irsku se od tada do 2023. odselilo 11.222 Hrvata, a vratilo se njih nešto više od dvije tisuće. Podatke za prošlu godinu DZS će objaviti u srpnju ove godine.

Motivi za povratak

S druge strane, negativni migracijski saldo u Hrvatskoj se ipak promijenio, odnosno više se ljudi useljava nego što ih se iseljava, no to je posljedica uvoza radne snage, a ne povratka Hrvata iz svijeta, navodi Šterc.

- Tijekom 2023. na 2024. godinu imamo pozitivnu migracijsku bilancu od 50 do 60 tisuća više onih koji su se uselili, među kojima su i Hrvati, ali ne zaboravimo da se istodobno iselilo oko 40 tisuća ljudi, što je ipak donekle manje nego prije pandemije COVID-a, kada se godišnje iseljavalo 47 tisuća ljudi - podsjeća Šterc, uz napomenu da Hrvatska godišnje gubi između pet i sedam tisuća djece.

Vlada smatra da će se rastom plaća i podizanjem standarda na 80 posto razvijenosti prosjeka Europske unije (trenutno smo prema riječima premijera Andreja Plenkovića na 77 posto) Hrvati početi masovnije vraćati jer je to "točka preokreta" s kojom bi trebali prestati razlozi bog kojih se ljudi iseljavaju. No demografi su skeptični prema takvim očekivanjima, a Šterc ističe da nije samo zarada motiv za povratak, nego prije svega uvjeti koji će mladima omogućiti i posao, i stambeno zbrinjavanje, i zasnivanje obitelji.

- Povratak Hrvata iz inozemstva zasigurno će se intenzivirati, ali bit će potrebni poticajni modeli za njihovo investiranje, da znaju kamo se vraćaju, kroz oslobađanja od poreza na dobit svih onih koji žele ulagati u demografski ispražnjena područja. Mjera "Biram Hrvatsku" nije dosegnula tu razinu da bi privukla iseljenike, zato smo i inzistirali na Ministarstvu demografije, na Zakonu o demografskoj obnovi koji se očekuje ove godine i koji će biti "lex specialis", a omogućit će poticajne modele ostanka, useljavanja u demografski ispražnjene prostore uz selektivnu i klasičnu migraciju - pojašnjava Šterc i dodaje da slobodne migracije ne postoje jer bi nastala anarhija u prostoru, nego te migracije moraju biti selektivne.

Demograf Tado Jurić podsjeća da naš demografski problem nije toliko u padu nataliteta, nego je većim dijelom izazvan iseljavanjem zbog korupcije, klijentelizma i osjećaja nepravde. Prema njegovim procjenama u Hvatsku bi se u najoptimističnijem scenariju trebalo vratiti oko 15 posto onih koji su se iselili. Podsjetimo, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. pa do 2023. iz domovine se iselilo oko 400 tisuća građana.