Ivan Batinić
Ivan Batinić - ovdje imamo obilje nematerijalnog bogatstva
Korona nam je, nema sumnje, ostavila puno toga lošeg. Mnoge je ostavila u tuzi, nekima je otkinula dio zdravlja, drugi vrijeme mjere prije i poslije korone. No ona je mnogima doista bila svojevrsni okidač za promjenu u životu.
Ivan Batinić donio je, primjerice, odluku da se nakon gotovo deset godina boravka i rada u Njemačkoj - vrati u rodni Osijek. Nije se vratio praznih ruku, donio je sa sobom vrijedno poslovno iskustvo i partnerstvo koje sve uspješnije razvija u gradu u kojemu je rođen.
Ovaj tridesetogodišnjak, svježe oženjen, po struci arhitektonski tehničar, sa 21 godinom otisnuo se do Njemačke. Razlog vrlo jednostavan - Hrvatska je tada postala članica Europske unije i uslijedio je val iseljavanja, pa se i naš sugovornik odlučio na taj korak.
- Prvotni plan bio je biti u Njemačkoj godinu dana, zaraditi nešto novca, vratiti se i početi studirati. No vrlo brzo sam zaključio da ne možeš previše novca zaraditi bez poznavanja njemačkog jezika i određene stručne kvalifikacije. Zaključio sam da je to bila prilika da okrenem novu stranicu života. Prije podne sam pohađao tečaj njemačkog jezika, a poslije podne radio u skladištu. Nakon godinu dana, tijekom kojih sam naučio njemački, počeo sam tražiti posao u struci i vrlo brzo sam se zaposlio kao tehnički crtač u inženjerkom uredu koji se bavio planiranjem trasa za gradsko grijanje. I tu mi se potpuno promijenio život, od radnika u skladištu do rada u inženjerkom uredu s gotovo dvostruko većom plaćom! Nastavio sam napredovati, profesionalno i životno, no tinjala je želja za povratkom. I tada se dogodila korona. Kao dobra stvar je što nam je ona donijela mogućnost rada od kuće, a potom i mogućnost povratka u Hrvatsku. To se realiziralo 2021. godine, a nakon dvije godine ovdje sam osnovao i svoju tvrtku - prisjeća se Ivan.
Tu se u priču uključuje i Vlada RH kroz aktivne politike zapošljavanje, dodatno obogaćene mjerama za one koji se baš poput Ivana odluče na povratak u Hrvatsku. Mjere aktivne politike zapošljavanja sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Mehanizama za oporavak i otpornost, a Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Hrvatski zavod za zapošljavanje kontinuirano potiču uključivanje svih nezaposlenih osoba na tržište rada kroz provedbu tih mjera. One pak pridonose pozitivnim kretanjima na tržištu rada, dodatno potiču povećanje zaposlenosti i stvaranje novih radnih mjesta uz istodobno smanjivanje nezaposlenosti. Za provedbu mjera godišnje se izdvaja oko 150 milijuna eura, a u posljednjih osam godina u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je oko 290.000 osoba te isplaćeno više od 1,25 milijardu eura. Samo prošle godine je Hrvatski zavod za zapošljavanje uključio više od 40.000 osoba i uložio 180 milijuna eura.
Naš sugovornik je iskoristio mjeru samozapošljavanja, a unutar nje i dodatno mjeru Biram Hrvatsku.
- Naravno da je i kod mene postojao strah, otvoriš tvrtku realiziraš posao ili dva, i što i kako dalje? Upravo ova mjera, ova sredstva su mi omogućila mirniji početka. Za samozapošljavanje sam dobio iznos od deset tisuća kuna, jer posao je vezan uz digitalno i zeleno, naime moja tvrtka planira pasivne i niskoenergetske kuće. Uz to dobio sam i sedam tisuća eura za Biram Hrvatsku. Polovinu ukupnog iznosa sam iskoristio za nabavu opreme, kupio sam softverski program u kojem radim crtanje i modeliranje, i on mi je nastavno osigurao egzistenciju - kaže Ivan.
Danas Ivanova tvrtka (38 Grad d.o.o. za projektiranje i nadzor) radi s partnerima iz Švicarske na poslovima tehničkog bimodeliranja i arhitektonskog planiranja. Zapošljava. Ivan i dalje radi na osobnom razvitku, izvanredni je student na stručnom studiju na osječkom Građevinskom i arhitektonskom fakultetu.
I da, ima ured na eksluzivnoj lokaciji, s izravnim pogledom na Dravu. Kao nagrada za hrabrost, prvo što se otisnuo u pečalbu, a potom poslušao srce, te se uz podršku državnih mjera vratio u domovinu.
- Država treba poticati povratak mladih, jer oni su bogatstvo. Sve su to ljudi koji čeznu za domovinom. To su ljudi koji su vani stekli nova znanja, poznanstva i naše tržište rada i društvo mogu unaprijediti tim novim vještinama. Ovdje imaju obilje nematerijalnog bogatstva, a to je nešto što se ne može kvantificirati novcem! Ako se ti ljudi potaknu na povratak, bit će to za sve nas u Hrvatskoj jedno novo poglavlje - kaže zaključno naš sugovornik.
Prema podacima HZZ-a, u poslovnim subjektima vlasnika povratnika, uz korištenje mjere "Biram Hrvatsku", zaposlen je 1241 djelatnik.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Hrvatski zavod za zapošljavanje kontinuirano, od kraja prošle godine, konferencijom "Era mjera" ove potpore prezentiraju po svim dijelovima Hrvatske.
(tekst je nastao u suradnji Glasa Slavonije i HZZ-a)
