Marin Strmota, hrvatski demograf i izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Ivan Suhanek, osnivač i direktor agencije TH Consulting specijalizirane za posredovanje u zapošljavanju stranih radnika u Hrvatskoj, bili su gosti još jedne Špice s Macanom, a teme su bile demografska kretanja u Hrvatskoj i zapošljavanje stranih radnika.

Marin Strmota

DAVOR KOVAČEVIĆ

- Od 1991. godine imamo negativne demografske trendove u Hrvatskoj, koji ubrzavaju, koji su među najlošijima u Europi jer imamo i veći broj umrlih nego rođenih, i iseljavanje, i starenje stanovništva. Svi ti negativni trendovi donose probleme ekonomiji, tržištu rada, a svi socijalni sustavi ovise o dobnoj strukturi društva, istaknuo je Strmota.

Negativan trend

- Tako smo od 1991. do 2000. imali pad od 45 do 60 tisuća, pa smo od 2000. do 2010. imali pad od 95 tisuća pa idućih 10 godina 140 tisuća manje, a u zadnjih deset godina, kako vidimo, taj pad će biti još i veći, odnosno oko 200 tisuća ljudi manje, i to samo prirodnim putem, znači tu ne govorimo o migracijama, upozorio je.

Svi vole reći "djeca su budućnost", a u zadnjih sto godina se prepolovio broj djece do 15 godina i starije, a ove od nula do šest godina, tj. predškolske djece je tri puta manje. To je zabrinjavajuće jer znamo da tu nema pomoći ako ne budemo radili na fertilitetu, kaže Strmota i dodaje da je Slavonija predvodnica u lošim demografskim trendovima.

- U samo dvadesetak godina broj učenika se u slavonskim županijama prepolovio, a zatvoreno je 1.120 razreda! To je najizvorniji prikaz onoga što nas čeka na tržištu rada u budućnosti, a onda i po pitanju opstanka Hrvata.

Podsjeća da je današnji mirovinski sustav posložen još u vrijeme Bismarcka, odnosno u vrijeme kada je bilo puno više djece i mladih, a malo starih i nemoćnih te današnja demografska i ekonomska kriza proizlazi upravo iz tog međugeneracijskog sustava jer se situacija sada okreće – još 1980. imali smo jednog umirovljenika na četiri zaposlena, a sad je to blizu 1:1.

- Imali smo velike valove iseljavanja jer smo uvijek generirali višak ljudi jer gospodarstvo nije otvaralo dovoljno radnih mjesta i nikad nismo mogli zaposliti te ljude. To je čak bila win-win situacija - smanjio se socijalni i politički pritisak, a oni iz inozemstva su slali novac u zemlju. Te su doznake u Hrvatskoj trenutno veće od stranih investicija, iznose oko 6 milijardi i čine više od pet posto BDP-a, navodi Strmota.

Dodaje da nam se od 2011. do 2021. broj stanovnika smanjio za 10 posto, otišlo je 400 tisuća ljudi i to najpotentnije, radno sposobno, obrazovano i stručno stanovništvo.

Filipinci preskupi

Ivan Suhanek je otkrio da se u Srbiji preferiraju radnici iz Indije, a u Sjevernoj Makedoniji Nepalci, dok hrvatski poslodavci preferiraju radnike iz zemalja srednje Azije, no u nas je ipak najviše radnika iz Srbije i BiH. Također je otkrio da sve više fakultetski obrazovanih ljudi iz Srbije dolazi na poslove u Hrvatskoj, a sve manje pomoćne radne snage.

Ivan Suhanek

DAVOR KOVAČEVIĆ

- Poslove koje dolaze raditi Nepalci su većinom pomoćni poslovi u poljoprivredi, ugostiteljstvu, prehrambenoj i drvnoj industriji… To su poslovi koji su inače u Hrvatskoj najniže plaćeni i mi, htjeli to priznati ili ne, ne možemo si priuštiti skuplju radnu snagu od one iz Indije i Nepala. Recimo, Filipince koji su jako popularni među poslodavcima, ne možemo dovesti jer ne žele raditi za plaću koja im se nudi u Hrvatskoj. Iz srednje Azije imamo oko 40 posto od ukupnog broja stranih radnika. Sada su popularni Uzbekistanci, posebno u sektoru graditeljstva jer imamo sličan način gradnje, a u zadnje vrijeme se pojavljuje i nešto radnika iz Egipta, navodi Suhanek.

Dodaje da su Nepalci generalno zadovoljni životom u Hrvatskoj. Nenametljivi su, kada idu ulicom uvijek će se skloniti, po ničemu se ne ističu i to im je urođeno, kao i poštovanje prema lokalnom stanovništvu, ne traže posebna prava i prilagođavaju se uvjetima koje im pružamo, kaže. Dobrim smatra što će se izmjenama zakona produljiti radna dozvola na tri godine. Pojednostavit će se stvari za one ljude koji su ovdje došli zaista raditi i ostati neko vrijeme. Kaže i da je lakše dovesti novog, nego sadašnjem stranom radniku promijeniti poslodavca. Odnosno, lakše je dobiti novu dozvolu, nego ukinuti staru.

Strmota kaže 60 posto radnika razmišlja o ostanku. Ipak, ne vidi kako bi Nepalac mogao dovesti suprugu i ovdje živjeti jer to ne bi imao čime platiti. Ali zato radnici iz Srbije i BiH sve više traže trajne poslove i ostaju u Hrvatskoj, kaže Suhanek. Osim birokratskih, poslodavci imaju dosta problema i s pronalaženjem liječnika obiteljske medicine za strane radnike.

- Liječnici u Nepalu imaju veće plaće nego liječnici u Hrvatskoj jer ih ima jako, jako malo. Oni nemaju besplatan obrazovni sustav, a da bi netko bio liječnik, obitelj mora izdvojiti 50 tisuća eura za njegovo školovanje, što samo rijetki mogu, objasnio je Suhanek.

Previše agencija

Mi, pak, obrazujemo radnu snagu za izvoz, dodao je Strmota, ali i istaknuo da će zalet uvoza radne snage koji smo imali zadnjih desetak godina početi polako popuštati. Osvrnuli su se i na broj radnih dozvola izdanih u jednoj godini koji se spominje u javnosti, za koji Suhanek kaže je diskutabilan.

- Prava brojka je ona s HZMO-a na dan 31. prosinca prošle godine, ona je bila između 120 i 130 tisuća. To je stvarna brojka stranih radnika u Hrvatskoj, od čega su više od polovine radnici iz Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije, tako da radnika iz srednje Azije nema više od 40 tisuća u Hrvatskoj, rekao je Suhanek.

Marin Strmota i Ivan Suhanek

DAVOR KOVAČEVIĆ

To znači da je 10 do 15 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj strana radna snaga, dodao je Strmota te zaključio da je to u demografskom smislu za Hrvatsku, koja ima 3,8 milijuna stanovnika, jako velik broj. ​Spomenuo je i bujanje broja agencija za privremeno zapošljavanje i posredovanje u zapošljavanju, te dodao kako nesrazmjer između potreba tržišta i broja radnika koji se dovode stvara socijalne i probleme s getoizacijom. Treba podsjetiti i da je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović iznio procjenu da će od oko 640 agencija za zapošljavanje stranih radnika, samo njih 17 posto zadovoljiti odredbe novoga zakona.

- Trend uvoza radne snage postupno pada jer su popunjena radna mjesta koja su bila najdeficitarnija i traži se sve više kvalitetna radna snaga. Većina tih agencija ne zna ni kulturu ni tržite zemalja iz kojih uvozi radnike, rijetko tko je od njih bio u Nepalu, radili su stihijski. Zaista vjerujemo da će novim zakonom za godinu dana nestati većina takvih agencija, komentirao je ministrovu procjenu Ivan Suhanek.

Njegova poruka je da trend useljavanja stranih radnika polako usporava, dok se sve više traže vještine i iskustvo, stoga agencije svoj fokus zadnje dvije godine prebacuju na Bliski istok gdje rade selekciju radnika iz Nepala i Indije koji su tamo stekli određena iskustva. Sve više se traži kvaliteta, a ne broj stranih radnika.