Plenković: Hrvatska postaje važno energetsko čvorište. Plinovod do Bosiljeva otvara put za opskrbu Slovenije i Mađarske
Uz izgradnju plinovoda koji će omogućiti značajno povećanje kapaciteta LNG terminala i transporta plina prema Mađarskoj i Sloveniji, investirat ćemo, bilo svojim ili europskim sredstvima, i u južnu plinsku interkonekciju, jer smo odlučni da produljimo plinovod od Dugopolja, gdje sad završava, preko Zagvozda i Imotskog prema Posušju i na taj način dovedemo plin i u BiH. Na taj način Hrvatska postaje snažno energetsko čvorište, s mogućnošću opskrbe nama susjednih zemalja, Slovenije, Mađarske i BiH, najavio je premijer Andrej Plenković na svečanosti završetka radova na izgradnji i puštanju u probni rad novog plinovoda Zlobin - Bosiljevo te obilježavanju početka radova na izgradnji plinovoda Lučko - Zabok, održanoj u petak u Bosiljevu.
Svečanosti su, uz predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, nazočili i ministar gospodarstva Ante Šušnjar, županica Karlovačke županije Martina Furdek-Hajdin, načelnik Općine Bosiljevo Josip Kasun, predstavnici HERE, HROTE-a te predstavnici izvođača radova i poslovnih partnera.
Riječ je o iznimno složenom projektu na plinskom transportnom sustavu, u koji je uloženo oko 140 milijuna eura, čijom će se izgradnjom omogućiti povećanje transporta plina s postojećeg terminala za UPP na otoku Krku s 2,9 na 3,5 milijardi kubnih metara plina godišnje. Izgradnjom 58 km dugačkoga plinovoda Zlobin – Bosiljevo, čije je financiranje osigurala Vlada RH iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost, kako je istaknuo Plenković, stvaraju se osnovni preduvjeti za povećanje sigurnosti opskrbe plinom potrošača u RH te za daljnji razvoj plinovodnog sustava i povećanje transporta plina prema Mađarskoj i Republici Sloveniji.
- U prvom mandatu naše vlade presjekli smo staru raspravu u energetskim krugovima treba li nam LNG terminal ili ne te odlučili investirati u njegovu izgradnju. Sada s novom velikom ivesticijom, koja će biti zaokružena do sredine 2026. godine, dižemo kapacitete Terminala na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje - rekao je Plenković. Da bi tako velika količina plina koju može apsorbirati termnal bila adekvatno transportirana dalje, dodao je, bilo je nužno ulaganje u nove plinske transportne kapacitete, koji su već sada prilagođeni i za budući transport vodika.
- Ulaganjima u sva tri pravca, Zlobin - Bosiljevo, Lučko - Zabok i Bosiljevo - Sisak - Kozarac Plinacrova transportna mreža bit će kompletirana. Politički cilj ovoga je potpuna energetska sigurnost Hrvatske, kada je riječ o plinu, diverzifikacijom opskrbnih pravaca - rekao je Plenković.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar govorio je i o konkretnim iznosima ulaganja u energetski sektor, kazavši kako su samo iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost u tu svrhu osigurane 1,43 milijarde eura.
- O zahtjevnosti projekta govore podaci da je u plinovod ugrađeno više od 20 tisuća tona čeličnih cijevi i opreme. Prolazi ispod cestovnih prometnica na ukupno devet lokacija, ispod željezničke pruge na pet lokacija, a preko vodotoka na čak njih četrnaest - kazao je Ivica Arar, predsjednik uprave Plinacroa.
