Još prije koji tjedan to je bilo posve nezamislivo, predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković nastavljaju se suglašavati o nečem što ima veze s Ukrajinom. Ne, doduše, o karakteru onog što se već duže od tri godine događa u toj zemlji i o tome kako zaustaviti rat, odnosno rusku agresiju, ali zahvaljujući dogovoru njih dvojice Hrvatska je u utorak u Parizu bila zastupljena na sastanku visokih vojnih dužnosnika 30 država Europe, članica NATO-a, ali i, primjerice, Japana i Južne Koreje, i to o mogućim mirovnim trupama u Ukrajini. Hrvatsku je ondje predstavljao novi direktor Glavnog stožera Denis Tretinjak. U petak je poziv za taj skup u organizaciji francuskog predsjednika Emmanuela Macrona dobio Tihomir Kundid, načelnik Glavnog stožera, jer su iz svih država pozvani vojnici tog ranga. Kako je vrhovni zapovjednik Milanović, bez njegova pristanka Kundid nije mogao ići u Pariz. Slijedile su stoga konzultacije njega i Plenkovića, ovaj put ne izravno, nego preko posrednika. Dogovor nije odmah postignut, pa je novinska agencija AP, najavljujući u ponedjeljak konferenciju u Parizu, izvijestila da na njoj vjerojatno neće biti Hrvatska, koja do tog trenutka nije organizatorima poslala odgovor. No predsjednik i premijer, koji je smatrao da Kundid treba ići u Pariz, ipak su se već prije toga složili da će Tretinjak zastupati Hrvatsku, pa je AP poslije ažurirao svoj tekst. S tim što direktor Glavnog stožera, iako se od sudionika tražilo da dođu s političkim instrukcijama, nije otputovao sa stajalištem hrvatskih vlasti o eventualnom angažmanu u Ukrajini u slučaju primirja. Tretinjak je na tom sastanku trebao samo slušati, praktično šutjeti, što je kompromis Milanovića i Plenkovića u situaciji kada na relaciji Pantovčak - Banski dvori nema konsenzusa o temi o kojoj se raspravljalo u Parizu. Nije samo predsjednik odlučno protiv odlaska pripadnika HV-a u Ukrajinu u bilo kojoj formi, činjenica je da ni premijer nije, bar ne javno, pozitivno o tome govorio. “Hrvatski vojnici neće sudjelovati ni u kakvim aktivnostima na teritoriju Ukrajine”, napisao je Milanović u priopćenju nakon što je s Plenkovićem razgovarao uoči izvanrednog sastanka Europskog vijeća. Riječ je o poznatom predsjednikovu stavu, koji on iznosi gotovo od početka rata u Ukrajini. Zbog toga se Milanović i prošle godine usprotivio pridruživanju Hrvatske NATO misiji NSATU, premda u sklopu nje i nije predviđeno da hrvatski vojnici odlaze u Ukrajinu. Premijer se u priopćenju u povodu spomenutog razgovora s Milanovićem nije referirao na temu o kojoj su, po svemu sudeći, njih dvojica razmijenila mišljenja. Preko vikenda je predsjednik Vlade izjavio da su stajališta njega i Milanovića i dalje “poprilično udaljena”, ali nije precizirao vrijedi li to i za uključivanje HV-a u snage koje bi čuvale mir u Ukrajini.

Dakle, Tretinjak nije mogao u Parizu prezentirati hrvatsku poziciju u odnosu prema “Koaliciji voljnih” jer ta pozicija još nije formulirana. Neimenovani francuski časnik je za AP pojasnio da bi snage zbog kojih je njegova zemlja sazvala sastanak “odvraćale Rusiju od pokretanja nove ofenzive, ako bi došlo do učinkovitog primirja”. U tu bi svrhu ti vojnici raspolagali teškim naoružanjem, pa bi bili u stanju u roku od nekoliko sati ili dana “pomoći ukrajinskoj obrani u slučaju ruskog napada kojim bi bilo prekinuto primirje”.