Fond za zaštitu okoliša "konsterninar je načinom" na koji je, nepropisno, odloženo nekoliko desetaka tisuća prostornih metara medicinskog i plastičnog otpada uvezenog iz Italije i Slovenije te iz hrvatskih tvrtki, koji je varaždinska tvrtka Tipos Resurs zakopavala na području Varaždina, Gospića i Benkovca, izjavio je zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša novinarima na konfereciji "Opad 360° - jučer smeće, danas problem, sutra sirovina".

“U fazi je istraga, utvrdit će se o kakvom se otpadu radi, koje su količine i kako to sanirati, nakon čega će se pristupiti konkretnoj akciji sanacije odlagališta", rekao je Budiša. Odgovarajući na novinarsko pitanje kako je moguće da netko uvozi otpad u Hrvatsku, a da to nitko ne primijeti, Budića je rekao da postoji zakonska procedura po kojoj se otpad uvozi i izvozi iz Hrvatske.

Podsjetimo, Uskok je 14. Veljače, na temelju policijske prijave, pokrenuo istragu protiv Josipa i Monike Šincek iz varaždinske tvrtke Tipos Resurs te još osmero osumnjičenika zbog nepropisnog odlaganja otpada u Lici i kod Varaždina. Osim 10 hrvatskih državljana osumnjičene su i četiri tvrtke za počinjenje kaznenih djela zločinačkog udruživanja, teško kazneno djelo protiv okoliša, krivotvorenje službene ili poslovne isprave, utaju poreza ili carine i pranje novca, sve u sastavu zločinačkog udruženja.

Rješenje - "riperaj"

Jučer je inače istekao rok do kojeg su se jedinice lokalne samouprave mogle javiti na poziv Fonda za zaštitu okoliša i resornog ministarstva za dostavu podatka o lokacijama nepropisno odloženog otpada na svom području, koje je potrebno sanirati, a koji je raspisan 21. veljače.

“Prikupit ćemo sve prijave, analizirat ćemo ih i vidjeti koliki bi to bio financijski učinak, pokušati osigurati sredstva i u narednom periodu pomoći u sufinanciranju uklanjanja otpada s takvih lokacija", najavio je Budiša.

Grad Rijeka i riječki prsten na taj se poziv nisu trebali javljati jer na svojem području nemaju divljih odlagališta još od 2017. godine, podsjeća direktor riječke Čistoće Bojan Jurdana.

Divlji deponij na Sajmištu u Vukovaru

D. Korpoš

“Mi smo u Rijeci po uzoru na neke europske gradove pokrenuli 'riperaj', odnosno radionice za popravak neispravnih uređaja upravo s ciljem da to ne postane otpad. Imamo jako dobre rezultate jer se više od tisuću neispravnih predmeta, poput kućanskih aparata, bicikala ili odjeće, vrati u funkciju. Imamo svoje majstore, a organiziramo i radionice šivanja, popravaka bicikala i sl.", navodi Jurdana dodavši da je Rijeka po odvajanju otpada iz godine u godinu sve bolja te da Riječani trenutačno odvajaju 43,7 posto otpada, a neke općine iz riječkog prstena čak 60 posto.

Divlja odlagališta inače saniraju gradovi i općine iz svojih proračuna, a prema riječima gradonačelnika Poreča i potpredsjednika Udruge gradova Lorisa Peršurića, godišnje za sanaciju divljih deponija Poreč mora izdvojiti oko 150 tisuća eura. Ističe da su se Istra i Primorsko-goranska županija uhvatile u koštac s otpadom jer imaju izgrađene centre za gospodarenje otpadom, koje još nemaju sve županije, no napominje da i dalje ostaje problem komunalnih redara, kojih nema dovoljno, nisu adekvatno plaćeni za taj posao, a moraju biti "stručnjaci" za sve vrste otpada – građevinski, medicinski, plastični, opasni…

Problem s divljim odlagalištima ima i grad Zagreb, posebno s najvećim deponijem u šumi Ježdovec. Gradonačelnik Tomislav Tomašević kaže da nerpopisno odlaganje otpada treba definirati kaznenim zakonom.

Povećati kazne

“Kada govorimo o Ježdovcu, govorimo o gospodarskom kriminalu, o tvrtkama koje šleperima tamo dovoze ilegalan otpad i koje na tome zarađuju. To je stvar za DORH i Uskok i za povećanje kazni u zakonu kada je riječ o kaznenim dijelima protiv okoliša. To nije stvar komualnih redara ni komunalnog reda, nego zaista organiziranog kriminala, ako hoćete mafije koja se bavi ilegalnim odlaganjem otpada", kazao je Tomašević te ujedno najavio da bi Zagreb 2028. trebao dobiti centar za gospodarenje otpadom.

Iako Hrvatska još nije dostigla europske ciljeve recikliranja i odlaganja komunalnog otpada, ipak je od 2017. do 2023. smanjila odlaganje komunalnog otpada sa 72 na 52 posto, a do 2035. godine cilj je smanjiti količinu komunalnog otpada odloženog na odlagališta na 10 posto. n