Nakon predsjednika Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića svoje zaključke o ratu i miru u Ukrajini i poziciji Hrvatske sudu javnosti iznio je i SDP. Socijaldemokrati, dakle, nisu smatrali da je dovoljno to što je, nakon telefonskog razgovora s premijerom Plenkovićem, stavove o tim temama predstavio Milanović, njihov predsjednički kandidat koji je prije dva mjeseca na izborima pobijedio dobivši u drugom krugu čak 75 posto glasova. SDP želi imati zasebnu platformu o Ukrajini i daljnjem tijeku rata i već to je važna politička činjenica.

Usklađeni s protivnikom

Sadržaj zaključaka što ih je usvojilo Predsjedništvo SDP-a otkriva i zašto najjača oporbena stranka jednostavno nije stala iza Milanovićevih pet točaka. Vjerojatno bi svaka objektivna analiza pokazala da je SDP, kada je o Ukrajini riječ, danas bliži stajalištima Vlade, odnosno dokumentu što su ga, s iznimkom Mađarske, prihvatile države članice Europske unije nego onom što zastupa Milanović.

Temeljna je teza predsjednika Republike da je "postizanje mira u Ukrajini u interesu Republike Hrvatske i stoga treba prihvatiti svaku inicijativu koja tome pridonosi". Prilikom nedavnog posjeta Sloveniji Milanović je ocijenio da će pregovori Rusije i SAD-a o Ukrajni "možda rezultirati nepravednim i gorkim mirom, ali i taj mir je bolji od rata". Naravno da se on ne bi protivio eventualnom mirovnom sporazumu koji bi bio pravedan za Ukrajinu, uključivao povlačenje Rusa s okupiranog područja, ali njemu to, kao ni, recimo, američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, nije primarno. SDP, međutim, u svojim zaključcima, koje su oblikovali predsjednik Siniša Hajdaš Dončić i predsjednik stranačkog Savjeta za vanjsku politiku Ivan Grdešić, ima izraz "pravedan i trajan mir", koji je identičan formulaciji iz teksta zaključaka 26 članica EU-a, za koje je glasovao i Plenković.

Nadalje, Milanović je uvjeren da Uniju nitko o Ukrajini neće ništa pitati, zbog čega se "ne osjeća ni dobro ni loše", ravnodušan je. No SDP se zauzima za to da se "u budućoj fazi implementacije mirovnih rješenja uključe i europske države", što je istovjetno Plenkovićevu pristupu. "Sankcije protiv Rusije treba nastaviti kako bi poruka podrške Ukrajini ostala snažna", navodi se u SDP-ovim zaključcima, a "daljnje sankcije" su i u papiru EU-a koji je Plenković podržao. Milanović, pak, iz svoje suverenističke perspektve naglašava da "ni jedna financijska odluka ne smije štetiti standardu građana Republike Hrvatske, što se odnosi i na odluke o sankcijama". Nema nikakve dvojbe da su u kontekstu trenutačno najkrupnijeg međunarodnog problema, koji je predmet intenzivnih društvenih rasprava u Europi, pa i svijetu, socijaldemokrati usklađeniji s glavnim političkim protivnikom Plenkovićem nego s predsjednikom Republike, koji je izabran kao kandidat SDP-a.

Centrala na Ibleru

Siniša Hajdaš Dončić, razumljivo, neće to nikad priznati i ističe da se ne prilagođava ni Pantovčaku ni Banskim dvorima. "SDP ima vlastite stavove, a kakve imaju predsjednik i premijer, to je njihova stvar. Može se razgovarati jedino o tome hoće li predsjednik ili premijer misliti slično nama, a to ćemo poslije analizirati. SDP prvi, a ne drugi. SDP je samostalan politički subjekt i ja pričam po svom", rekao nam je predsjednik SDP-a.

Kada je i prije desetak dana Milanović saborske zastupnike praktično javno pozvao da odbiju zahtjev Državnog odvjetništva da se Josipu Dabri imunitet skine i za određivanje pritvora, SDP je postupio suprotno, a Hajdaš Dončić izjavio je da je "centrala SDP-a na Ibleru, ne na Pantovčaku ni na Markovu trgu". Istina, nije SDP ni u mandatu Peđe Grbina uvijek slijedio predsjednika Republike, pa je, primjerice, 2022. podržao u Saboru članstvo Švedske i Finske NATO-u, čemu se Milanović oštro suprotstavljao bez jamstva Hrvatskoj da će biti promijenjen izborni zakon u BiH.