Europarlamentarac Marko Vešligaj (SDP), član odbora EU-a koji se bavi temama stanovanja, naručio je i proveo veliko istraživanje o posljedicama stambene krize u Hrvatskoj - rezultati su očekivani, ali su i dalje poražavajući jer čak 70 posto mladih nema dovoljno prihoda ni za kupnju, ni za najam stana.

Istraživanje je pokazalo da postoje velike razlike u stambenim uvjetima između mlađih i starijih ispitanika. Osobe starije od 31 godine najčešće žive u vlastitom stanu ili kući koje su kupili ili naslijedili, dok mlađi od 31 godine uglavnom borave u nekretninama roditelja ili rodbine, bilo bez plaćanja stanarine, uz stanarinu ili u unajmljenom stanu.

Financijska priuštivost samostalnog stanovanja velik je izazov, osobito za mlađe ispitanike. Samostalan život u unajmljenom stanu u potpunosti si može priuštiti 39 posto ispitanika, pri čemu je taj udio znatno manji među mladima od 18 do 30 godina. Trećina ispitanika može si djelomično priuštiti takav način stanovanja uz dodatne izvore prihoda, dok njih 28 posto uopće nema financijske mogućnosti za samostalni život.

Kako je poznato, priuštivo stanovanje prvenstveno se odnosi na dostupnost stambenih opcija koje su financijski prihvatljive, a to obično podrazumijeva da kućanstva troše do maksimalno 30 posto svojih prihoda na stanovanje.

Glavni su razlozi nemogućnosti financiranja samostalnog stanovanja nedovoljni prihodi, visoki troškovi najma i režija, nepovoljna poslovna situacija te visoki životni troškovi prouzročeni inflacijom. Stariji ispitanici češće navode nedostatak prihoda, dok mladi u većoj mjeri ističu financijsku povoljnost života s roditeljima. Uz to, mladi često nailaze na poteškoće u pronalaženju stana unutar svojih financijskih mogućnosti te imaju ograničene kreditne mogućnosti.

Velika većina ispitanika - 73 posto - smatra da je dostupnost financijski pristupačnih stanova za mlade loša, pri čemu nema znatnih razlika između dobnih skupina. Također, većina se slaže s tvrdnjama da bi država trebala povećati financijske subvencije za kupnju prve nekretnine, regulirati tržište najma kako bi stanovanje postalo pristupačnije te da su postojeći programi subvencija nedovoljni za rješavanje stambenog problema mladih.

Mlađi ispitanici u većoj mjeri vjeruju da će u sljedećih 10 godina moći kupiti nekretninu – 20 posto smatra to vrlo realnim, a gotovo polovina vjeruje da je kupnja moguća, ali uz financijsku potporu roditelja, partnera ili kreditom.

Kao ključne mjere za poboljšanje stambene situacije mladih ispitanici najčešće ističu poboljšanje kreditnih uvjeta (68 %), povećanje državnih subvencija za kupnju prve nekretnine (64 %) i smanjenje poreza i doprinosa za mlade kupce nekretnina (61 %). Nadalje, 59 % podržava izgradnju povoljnih državnih stanova za dugoročni najam, dok 56 % smatra da bi trebalo regulirati tržište najma ograničenjem cijena. Gotovo polovina ispitanika (48 %) ističe važnost poticanja rada na neodređeno vrijeme kako bi mladi lakše ostvarili pravo na kredit.

- Istraživanje je potvrdilo ono što smo pretpostavili i očito nam predstoji mnogo posla kako bi se situacija popravila. Na europskoj razini, kao socijalisti i demokrati, tražimo ograničenje privatizacije javnih ili društvenih stanova, odgovarajuća pravila za iznajmljivanje, punu transparentnost ulaganja u stambene objekte, obuzdavanje kratkoročne preprodaje nekretnina te obuzdavanje turistizacije ili Airbnb učinka tržišta nekretnina - kaže Marko Vešligaj.

- Također, smatram kako je i ruralni razvoj jedno od rješenja stambene krize, uz društvenu stanogradnju u velikim gradovima. Ruralne sredine nude povoljnije cijene nekretnina, ali i bolje životne uvjete. Stoga, ako uložimo određena sredstva u razvoj infrastrukture, prometnu povezanost i obnovu postojećih objekata, upravo one mogu osigurati adekvatne uvjete za život brojnih obitelji diljem Europe - zaključuje zastupnik Vešligaj.