Štrajk u školama, nakon propalog pokušaja mirenja, bit će upravo u danima kad se održavaju nacionalni ispiti i provode učenička natjecanja, što sindikatima jača pozicije i osigurava snažan pritisak na Vladu. Na šteti će, međutim, biti učenici, zbog čega su već počele kritike zabrinutih roditelja, a sličan je stav izrazila i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević.

Istovremeno, čak ni među obrazovnim sindikatima nema konsenzusa oko toga je li vrijeme za ovakve sindikalne akcije.

- Ključno je osigurati da provođenje štrajka ne ugrozi temeljna prava djece na kvalitetno obrazovanje. Najbolji interes djeteta, sukladno s konvencijama, mora imati prednost u svim akcijama koje se odnose na djecu. U kontekstu najavljenog štrajka to znači da sve uključene strane moraju uzeti u obzir potencijalni utjecaj na učenike, posebice one koji se pripremaju za nacionalne ispite - poručuje pravobraniteljica.

Poziva pritom sve uključene strane da razmotre alternativne načine za ostvarivanje svojih legitimnih ciljeva, kako se ne bi ugrozio kontinuitet i kvaliteta obrazovnog procesa. Potreban je, kaže, konstruktivan dijalog i brzo rješenje koje će uzeti u obzir prava svih strana, a primarno djece.

- Posebno je važno osigurati da učenici, koji su u osjetljivom razdoblju pripreme i provedbe nacionalnih ispita, ne snose negativne posljedice štrajka te da im se omogući nesmetana priprema i pristup ispitima - ističe Pirnat Dragičević.

Štrajk pokreću tri sindikata obrazovanja i znanosti, koja okupljaju 60 posto svih zaposlenih u sustavu, no još uvijek se ne zna kako će se postaviti četvrti sindikat, Sindikat hrvatskih učitelja, s preostalih 40 posto zaposlenih. Čelnica tog sindikata Sanja Šprem oprezna je oko zakonske osnove za štrajk, a kaže kako će o eventualnom štrajku solidarnosti odlučiti nakon što organizatori jasno istaknu razloge i termin.

Profesor radnog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Viktor Gotovac smatra da najavljeni štrajk ima puno zakonsko i moralno utemeljenje, te da mu eventualna loša percepcija u javnosti neće naštetiti.

- Percepcija javnosti o velikom rastu plaća u obrazovanju potpuno je kriva. Plaća redovitog profesora pravnog fakulteta nekad je bila usporediva s plaćom suca Vrhovnog suda, a sada je niža od plaće suca općinskog suda. Nekad je ta plaća bila u rangu plaće saborskog zastupnika, a sada nije ni tri četvrtine najniže zastupničke plaće. Negativna percepcija bila bi opravdana da je to zaista bio ogroman rast plaća, za sve jednak, ali nije. Najveći dodatci su u zdravstvu, imate plaće koje su u rangu plaća austrijskih liječnika i više su od plaća liječnika u Sloveniji. Slovenskom je liječniku danas atraktivnije raditi u Hrvatskoj. Nisam siguran da je ista stvar u obrazovanju, mogu to sasvim jasno vidjeti iz osobnog iskustva - poručuje Gotovac.

Narativ o “silnim povišicama” koji se, kako kaže, gura kroz medije služi obezvrjeđivanju rada javnih službi. Plaća redovitog profesora danas je, dodaje, oko 2600 eura.

- Možemo govoriti da je to jako puno, ali to je zapravo podcjenjivanje ako uzmete u obzir da neki državni dužnosnici, s višestruko nižim obrazovanjem, imaju bitno veće plaće. Njima su potezom pera plaće dignute za više od 80 posto. I to je u ovom društvu savršeno normalno. Suci nemaju pravo na štrajk, a Vlada im je sada jednostrano povećala plaće. Ne kažem da oni nemaju na to pravo, ali to što u školama možda radi previše ljudi, a rad nije dobro organiziran, to nije problem sindikata, nego je odgovornost na drugima - veli Gotovac. Čak su i u policiji sa svim dodatcima prošli bolje nego u obrazovanju - zaključuje.

Uvjeren je da eventualno negativno raspoloženje javnosti prema štrajku neće imati utjecaja na njegov uspjeh.

- Štrajkat će radnici, članovi sindikata, nisam siguran da je tu bitna percepcija javnosti. Loša percepcija neće ugroziti uspjeh štrajka, jer sindikati odgovaraju svojim članovima. Ali s obzirom kako izgledaju postotci potpore Vladi, mislim da neće biti loše percepcije. Javnost možda misli da je nekima bolje, ali je svjesna da nikome nije dobro - zaključuje Gotovac.