Naknade za dugotrajna bolovanja i njegu djeteta od ljeta će biti znatno veće: izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju koje je Ministarstvo zdravstva jučer poslalo u e-savjetovanje iznos tih naknada raste sa 565 na 995 eura mjesečno, ili za čak 76 posto.

Riječ je o prvom povećanju naknada za bolovanja i njegu djeteta ili člana obitelji koje se isplaćuju na teret HZZO-a u posljednjih 18 godina. Posljednji put mijenjale su se 2006. godine, a zbog niskog mjesečnog iznosa naknade koju nakon 42 dana bolovanja danas isplaćuje HZZO događa se da osiguranici nakratko prekidaju bolovanje samo da bi izbjegli niske naknade, koje ne pokrivaju ni osnovne životne troškove.

- Niske naknade za bolovanje oboljelima su bile teret, a poslodavcima nezgodne za poslovnu politiku, jer su zbog kratkotrajnog povratka takvog radnika na posao morali prekidati ugovor o radu s njegovom zamjenom. Ovako se poslodavcu omogućuje kontinuitet zamjene radnika na bolovanju, a njemu dostojanstvo života - poručila je ministrica zdravstva Irena Hrstić u petak na konferenciji za novinare u Ministarstvu zdravstva.

Povećana naknada iznosit će 85 posto prosječne netoplaće, što bi svim osiguranicima koji su na dugotrajnom bolovanju trebalo osigurati minimalne uvjete za život. U tu je svrhu ove godine HZZO osigurao 60 milijuna eura, a procjenjuje se da će u idućoj godini za veće naknade utrošiti 130 milijuna eura.

Prema podatcima HZZO-a, dnevno je na bolovanju oko 66.000 radnika. Konkretno, u ukupnom trošku dugotrajnih bolovanja 21 posto odnosi se na bolovanje za njegu bolesnog djeteta, 35 posto na njegu oboljelog člana obitelji, sedam posto na održavanje trudnoće, a dugotrajno bolovanje zbog neke kronične bolesti čini 25 posto ukupnog troška bolovanja koji plaća HZZO. Izmjene zakona, prema najavama iz MIZ-a, trebale bi stupiti na snagu već u lipnju ove godine.

Ukupna stopa bolovanja danas iznosi 3,7 posto, od toga 1,8 posto na teret poslodavaca i isto toliko na teret HZZO-a. Snižavanje stope bolovanja zbog visokog troška za zdravstveni proračun uvijek je u fokusu aktivnosti zdravstvene administracije, pa će se tako, uz redovite kontrole, poraditi na tome da na dugotrajnom bolovanju ne budu osobe koje mjesecima čekaju dijagnostičke pretrage. S tim ciljem stručne skupine u Ministarstvu zdravstva donose nove smjernice za slanje na dijagnostičke pretrage kojih bi se liječnici morali pridržavati pri pisanju uputnica.

Najčešći su razlog dugotrajnih bolovanja bolovi u lumbalnom dijelu kralježnice, a onda i druge tegobe lokomotornog sustava. Pacijenti koji zbog te skupine bolesti završe na bolovanju mahom se šalju na magnetsku rezonancu. Čekanje na MR pretragu u pravilu traje mjesecima, što produžuje bolovanje, pa će se primjenom novih smjernica uvesti prioritetni pregledi za pacijente kojima ta pretraga uvjetuje dužnu bolovanja. Prema najavi ministrice Hrstić, pacijent koji je na bolovanju zbog dijagnostike trebao bi dobiti prioritetni termin za dijagnostički postupak.

Radna skupina u Ministarstvu zdravstva završila je postupnik za slanje na dijagnostičke pretrage, kojim će se postaviti indikacijsko područje za MR lokomotornog sustava i neurosustava. To znači da će se za slanje pacijenta na MR mozga ili kralježnice morati zadovoljiti točno definirane kriterije, a ako im o pretrazi ovisi dužina bolovanja, na red bi trebali doći prioritetno.

Iznimke, koje se na magnet šalje mimo smjernica, morat će se dodatno objasniti. "Ako pacijent baš želi ići na magnetsku rezonancu, takva će pretraga onda biti na najnižoj razini prioriteta pri izdavanju termina", poručila je ministrica.