Intenzivno radimo na jačanju hrvatske obrambene industrije, istaknuo je u petak ministar obrane Ivan Anušić, osvrnuvši se u podužem obraćanju novinarima na aktualna zbivanja i zaključke sa samita europskih čelnika.

Mali i veliki kalibar

Nakon završetka posebnog sastanka Europskog vijeća posvećenog Ukrajini i pitanjima obrane, premijer Andrej Plenković ocijenio je da Europska unija vrlo brzo napreduje u jačanju svojih obrambenih sposobnosti, da je Hrvatska već danas u poziciji da ispunjava zahtjev NATO-a od dva posto BDP-a za obranu, a plan je doći na 2,5 posto u 2027. godini. ''Kako budemo nastavljali s gospodarskim rastom, tako ćemo imati veće mogućnosti i fiskalne kapacitete za ulaganja u jačanje Hrvatske vojske i naših obrambenih sposobnosti'', poručio je premijer u četvrtak navečer.

Anušić se u svojoj izjavi u petak posebno osvrnuo na plan proizvodnje streljiva. "Intenzivno, od prvog dana mog mandata, započeli smo raditi na samoodrživosti i vlastitoj industriji, vlastitoj tehnologiji i vlastitim znanjima. U ovom trenutku razvijamo projekt proizvodnje streljiva, malog i velikog kalibra, dvije su različite tvrtke u pitanju. Kada je riječ o prvoj, ona će proizvoditi streljivo maloga kalibra, odnosno pištolje i puške, i postoji lokacija na kojoj će tvornica biti, no zasad je ne mogu otkriti. Postoje gabariti investicije, procjene broja zaposlenih i koliko milijuna komada streljiva će se tamo proizvoditi na mjesečnoj i godišnjoj razini. Kad govorimo o proizvodnji velikog kalibra, projektila od 122 i 155 milimetara, to je u fazi pregovaranja s investitorom. U obje proizvodnje, i malog i velikog streljiva, riječ je o stranim investitorima", rekao je ministar obrane.

Anušić je prokomentirao izdvajanja za obranu. U ovom trenutku riječ je o 2 posto BDP-a, što će u sljedećim mjesecima i godinama zasigurno rasti. "U budućnosti ćemo morati ići do 3,5 posto, ovih dva posto neće biti dovoljno. Na temelju svih naših dosadašnjih aktivnosti, ali i na temelju smjernica NATO-a, mi smo tih 2 posto dosegnuli. NATO je već zatražio podizanje izdvajanja za obranu na 3 posto, a realno, to će biti 3,5 posto koje možemo dosegnuti u idućem razdoblju, od dvije i pol do tri godine. Mi to možemo napraviti, ali nije dovoljno samo osigurati taj novac, moramo početi stvarati vlastite proizvode, početi investirati u znanje, znanost i najnovije tehnologije koje se koriste u svim svjetskim sukobima. Postoje znanja koja možemo samo preuzeti s ratišta u Ukrajini. To i radimo. Važno je naglasiti i kako nećemo biti usmjereni samo na nabavu gotove tehnike i naoružanja, nego na kreiranje i proizvodnju vlastitih", rekao je Anušić, dodavši kako o detaljima proizvodnje ne smije i ne želi razgovarati. Anušić je napomenuo i kako će Ministarstvo obrane i država uz pomoć fondova EU-a razvijati svoju obrambenu sposobnost.

Posao za brodogradilišta

Odgovorio je ministar Anušić i na pitanje hoće li se dio golemog novca koji je Europska unija namijenila za unaprjeđivanje obrane, 800 milijardi eura, generirati u Hrvatskoj. "Ova odluka trebala je doći puno ranije. Europa je svojim članicama otvorila 800 milijardi eura koji se trebaju uložiti u naoružanje kako bi naš kontinent bio siguran. Raznorazni projekti sada se okreću obrambenoj industriji, i Hrvatska će koristiti te fondove i tim novcem ćemo razvijati našu obrambenu sposobnost. Naglašavam, tu će biti riječi o vlastitoj proizvodnji, znanosti, inovacijama, ali i o kupnji onoga što ne možemo sami razviti, poput borbenih zrakoplova, tenkova, projektila HIMARS. Naša će se proizvodnja fokusirati na razvijanju kibernetičkog djelovanja, besposadnih letjelica, dronova. Nekoliko naših tvrtki već radi na tome te će ih država i Ministarstvo obrane poticati državnim i EU novcem", rekao je Anušić.

Govoreći o nabavi brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu, a riječ je o korvetama, ministar kaže kako su saveznici spremni na to da se korvete grade u hrvatskim brodogradilištima. MORH je, dodao je, uputio zahtjeve i upite saveznicima iz NATO-a koji mogu proizvesti i isporučiti nam dvije korvete. "Pitanja su vrlo jednostavna - cijena, opremljenost korvete, brzina isporuke i mogućnost izgradnje, ili dijela izgradnje u hrvatskim brodogradilištima. Iz dosadašnjih razgovora, preko diplomacije, ali i s veleposlanicima u NATO-u, došli smo do saznanja za vrlo vjerojatnu mogućnost da se ti brodovi izgrade u našim brodogradilištima", rekao je Anušić.