Šušnjar: Nema nikakve blokade, u pristupu OECD-u Hrvatska je najbrža
Hrvatska je zadovoljila sve OECD-ove uvjete kada je riječ o trgovini, istaknuli su iz MVEP-a
Odgoda glasanja u odboru za trgovinu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a koje se tiče i pristupa Hrvatske, dogodila se u trenutku izbijanja trgovinskog sukoba SAD-a s Europskom unijom i nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao da će nametnuti carine od 25 posto na uvoz iz EU-a, a iz Bruxellesa najavili odgovor protumjerama. Dio javnosti to je interpretirao na način da SAD blokira ulazak Hrvatske u OECD i kako je Hrvatska "prvi put došla na udar" nove američke vanjske politike.
No, iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) takve su navode demantirali, poručivši da je Hrvatska zadovoljila sve OECD-ove uvjete kada je riječ o trgovini, a "američki su partneri zamolili da se glasanje održi u nekom drugom trenutku".
Usklađivanje
Dodaju kako se 38 država članica treba uskladiti i donijeti jednoglasno stajalište, što, kažu, zna trajati i do deset mjeseci. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar ustvrdio je pak u utorak kako je Hrvatska ostvarila najbrži napredak u pregovaračkom procesu. "Nema nikakve blokade, to je proces koji traje. Zatvorili smo 19 od 25 poglavlja i najbrža smo zemlja koja ostvaruje napredak u pregovaračkom procesu pristupanja OECD-u. Mislim da je tu stvar samo kad će se Odbor sastati i kada će procedura glasanja biti ispoštovana, ali nema tu nikakve blokade", rekao je.
Podsjetimo, nakon što je Hrvatskoj odgođeno glasanje u tom odboru, odmah nakon objave o "navodnom diplomatskom udaru iz Washingtona" državni tajnik u MVEP-u Zdenko Lucić to je u ponedjeljak navečer demantirao, također rekavši da je Hrvatska usklađena s OECD-ovim trgovinskim politikama te da se samo čeka formalno glasanje o završetku rada pred tim odborom. "Nije istina da SAD blokira ulazak Hrvatske u OECD niti je blokirao Hrvatsku u odboru za trgovinu. Hrvatska je zadovoljila sve OECD-ove uvjete, odnosno usklađena je s OECD-om u pitanju trgovine. Američki partneri zamolili su da se glasanje održi u nekom drugom trenutku", rekao je državni tajnik. Lucić objašnjava da 38 država članica treba usuglasiti stav i potom Hrvatska zaključuje rad pred tim odborom, kao i da se prije već znalo događati da se pomakne glasanje u nekim odborima. "To se riješilo u suradnji s OECD-om i državama članicama koje su imale neka pitanja, tako da ovo nije ništa novo. To je nekakva standardna procedura i mi tu ne vidimo neki poseban problem", ističe, dodajući da je rasprava u Odboru za trgovinu od 15. listopada prošle godine, "pozitivno zaključena". "Prema ocjenama OECD-a, Hrvatska je visoko usklađena s OECD-ovim trgovinskim politikama i čeka se formalno glasanje o završetku rada pred tim odborom", kaže Lucić.
Berto Šalaj, politolog s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, u emisiji "U mreži Prvog" Hrvatskog radija ocijenio je kako ta odgoda nije dobra za Vladu, ali ni za Hrvatsku. Čini mu se da se u tom slučaju ne može prebaciti krivnja na Vladu i da je Hrvatska tu žrtva novih vanjskopolitičkih okolnosti. Politički analitičar Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta zaključio je kako mu se čini da se sve to odnosi na proceduralne razloge i da o tom pitanju ipak nema suštinskih protivljenja ulasku Hrvatske u OECD.
EU je slab
Prema riječima političkog analitičara Tihomira Cipeka ovdje je riječ o svojevrsnom ometanju hrvatskog puta u OECD i tek treba vidjeti kako će se dalje razvijati. "Mislim da je to za sada doista samo odgoda, no isto tako i nije isključeno da, kada se SAD počne povlačiti iz međunarodnih organizacija, tu nastane i nekakva trajna, potpuna promjena međunarodne strukture, institucija i načina na koji one funkcioniraju. Jer glavna je ideja Trumpa, njegove ekipe i administracije da je liberalni globalizam doveo SAD u tešku poziciju, tj. da im je više štetio nego što im je koristio. Posljedice su takve da i Hrvatska sad malo čeka u približavanju OECD-u", smatra Cipek. Prema njegovim riječima, dolazak Trumpa na vlast u SAD-u donio je posve novu epohu u političkom smislu, to je, kaže, jedna nova 1989. godina, dosta prijelomna u međunarodnim odnosima, ali obrnuta. Ocjenjuje da Trump ide na potpunu razgradnju "woke" ideologije i stare administracije koja njeguje liberalne, globalističke ideje. Kada se to razgradi, naravno da će svi međunarodni angažmani biti na neki način dovedeni u pitanje dok se ne vidi što će biti s ratom u Ukrajini, pojašnjava Cipek.
“Paradoksalno je i što smo sada mogli imati dojam kao da Britanci zapovijedaju Europskoj uniji. To opet puno govori o EU-u, da oni koji su izišli iz EU-a i nisu više članica, počinju tu voditi glavnu riječ što se tiče vanjske i sigurnosne politike Unije. To je znakovito i govori kako je Europska unija iznutra slaba. Treba se pitati i koji su interesi iza toga da se Britanci tako postavljaju - očito da britanski interesi sada više nisu usuglašeni s američkima i da se radi o nekoj vrsti konflikta. Kao i da razgovori Starmer - Trump, koji su prethodili samitu, nisu urodili plodom te je Britanija krenula 'kontrastranom'", ističe Cipek.
