Državno odvjetništvo pokreće izvide o okolnostima smrtnog stradavanja 12 fratara u Širokom Brijegu u BiH početkom 1945., tijekom oslobodilačkih akcija partizanske dalmatinske brigade, zbog čega kani ispitati preživjelu 101-godišnju partizansku bolničarku Vjeru Andrijić. Žena iz ugledne splitske obitelji, koja je prošla bitke na Sutjesci i Neretvi, bila je gošća na inauguraciji predsjednika Republike Zorana Milanovića, a nedavno je pred kamerama posvjedočila kako su franjevci u širokobriješkom samostanu naoružani mitraljezima pucali i s crkvenog tornja na tek pristigle partizane u mjesto u veljači 1945. Njezino pojavljivanje na predsjedničkoj inauguraciji izazvalo je bijesne reakcije među povijesnim revizionistima i uvrede desničarskih portala, koji ratni događaj opisuju kao zločin nad fratrima. DORH se našao u situaciji da u forsiranoj ispolitiziranoj medijskoj kakofoniji pokreće izvide za događaj iz Drugog svjetskog rata, formalno na teritoriju susjedne BiH, s malo ili nimalo dokaza i živih svjedoka.
- Kad smo došli u Široki Brijeg nije bilo nikoga, bilo nas je puno ranjenih, ja sam imala rane od gelera a morala sam previjati ranjenike – posvjedočila je Andrijić u serijalu "Posljednji partizani" podcasta Vida TV prisjećajući se gradića bez stanovnika iz kojeg se povukao njemački okupator s ustaškim postrojbama.
- Noć se približavala, a onda je počela borba. Nismo imali borbu ni sa kim drugim nego s crkvom! Iz crkve su na nas pucali popovi i dok god nisu prestali, Široki Brijeg nije mogao pasti. Upali smo u crkvu i zarobili ih. Imali su halje, raspela i mitraljeze. Zadnji otpor pružali su pucajući sa zvonika. Ono što smo našli u njihovu magazinu..., koliko samo hrane, to su bila jaja, meso, vina... Nama je naređeno da svaki borac može jesti i da ne kuhamo u kazanu – posvjedočila je Andrijić.
Hrvoje Klasić, povjesničar i autor zapaženog dokumentarnog serijala "NDH", ne dvoji da je posrijedi još jedan pokušaj izjednačavanja partizana i ustaša kao zločinaca i da pokretačima javne hajke na jednu osobu nije u interesu povijesna istina.
- Široki Brijeg bio je jedno od najžešćih tamošnjih uporišta njemačkih i ustaških snaga, a područje oko franjevačkog samostana njihovo najjače uporište. U samostanu je bila i bolnica njemačkih i ustaških vojnika, a u podnožju njihovi rovovi, bunkeri i minska polja. Osmi dalmatinski korpus iznio je većinu borbi, a imao je zračnu potporu britanskih saveznika, koji su niz samostana na tom području bombardirali upravo zato što su bili legitimni vojni ciljevi. Sudionici borbi rekli su da samostani nisu napadani iz nekih ateističkih pobuda, jer su partizani iz Dalmacije i sami većinom bili vjernici, a osobno su svjedočili fratrima s oružjem. Ne treba zaboraviti da je najznačajniji hercegovački franjevac, fra Rudolf Glavaš, poslan u Zagreb i na prijedlog Mile Budaka imenovan pročelnikom u ministarstvu ustaške vlade – upozorio je Klasić, ne smatrajući izvide relevantnim.