Znatan dio radnika iz Nepala koji su pronašli radna mjesta na području Vukovarsko-srijemske županije želi trajno ostati živjeti i raditi na istoku Hrvatske. Spremni su dovesti svoje obitelji i kupiti vlastitu nekretninu, dapače, više od polovine spremno je podići kredit za kupnju kuće čim se za to pruži prilika.

Pokazuje to istraživanje o životnim i poslovnim namjerama stranih radnika migranata iz izvaneuropskih zemalja glede integriranja u hrvatsko društvo, koje je naručila Vukovarsko-srijemska županija.

Odnos je važan

Istraživanje polazi od definicije Europske komisije prema kojoj je integracija migranta dvosmjeran proces u kojemu migranti prihvaćaju norme zajednice u koju su došli, a domaća im zajednica pruža podršku u uključivanju u procese važne za funkcioniranje u zajednici. To su svladavanje jezika, upoznavanje kulture zajednice, legalno zapošljavanje i zaštita zaposlenika, pristup uslugama nužnima za normalan život i slično.

Zaključeno je da u Vukovarsko-srijemsku županiju dolaze relativno obrazovani strani radnici iz Nepala s prosječno završene bar dvije godine srednjoškolskog obrazovanja. To otvara mogućnost da strani radnici rade i na poslovima koji nisu najniže kvalifikacijske razine. Neki od njih su kvalificirani za zanimanja koja su u Hrvatskoj deficitarna, pa nema razloga da se taj resurs ne iskoristi. Većina je stranih radnika došla zbog znatnih financijskih teškoća u svojoj zemlji i preko agencija, no često nisu bili jasno informirani o uvjetima pod kojima dolaze. Primjerice dio je radnika očekivao da će raditi drugu vrstu poslova, obećana im je veća plaća, nisu bili pripremljeni na loše uvjete stanovanja... Najnezadovoljniji su - plaćom.

Što se tiče ostvarivanja temeljnih prava radnika (osmosatno radno vrijeme, radna dozvola, pravo na godišnji odmor, zdravstveno osiguranje), rezultati pokazuju da se ta prava uglavnom poštuju. No upozoreno je da postoje i odstupanja koja predstavljaju izvor nezadovoljstva i nesigurnosti radnika.

GOJKO MITIĆ

S dva vrlo važna integracijska indikatora – odnosom poslodavaca i domaćih radnika – strani su radnici djelomično zadovoljni. Moguće je stoga osmisliti prakse koje će povećati stupanj zadovoljstva radnika, a time i njihovu radnu motivaciju i interes za ostanak. To, primjerice, uključuje mogućnosti unaprjeđenja, praćenje međuljudskih odnosa i slično. Također treba poticati primjere dobrog odnosa domaćih radnika prema stranim kolegama. Važan integracijski indikator je prihvaćenost stranih radnika od domaćih ljudi izvan radnog mjesta, koji se pokazao kao jedan od dva najvažnija pokazatelja spremnosti na ostanak stranih radnika. Stoga je nužno pripremiti domaće ljude na dolazak stranih radnika koji jesu kulturno različiti i čije kulturne običaje treba objasniti domaćim ljudima i omogućiti im da ih upoznaju, uspoređuju ih s našima i toleriraju. Drugi ključan integracijski element jest spremnost na učenje hrvatskoga jezika. Rezultati pokazuju da većina stranih radnika nije prošla tečaj hrvatskog jezika, premda je mnogima od njih bio ponuđen - treba utvrditi zašto.

Kupili bi kuću

Znatan dio stranih radnika iskazuje namjeru ovdje ostati živjeti i raditi, spremni su dovesti svoje obitelji, zainteresirani su štedjeti kako bi kupili nekretninu ako bi imali stabilan posao. Svjesni su male mogućnosti kreditnog zaduživanja, ali ih je više od polovine zainteresirano podignuti kredit ako bi to mogli. Preporuka je da odgovorne institucije razmotre mogućnost prilagodbe uvjeta kreditiranja ili osmisle druge načine za dugoročnu stambenu perspektivu stranih radnika. Budući da najveći dio stranih radnika planira dovesti obitelji, to znači da je potrebna priprema sustava za prihvat tih obitelji, poput planiranja uključivanja u vrtiće, škole, korištenje zdravstvenog sustava i usluga socijalne skrbi. Gruba procjena od 240 supružnika i oko 320 djece u sljedećih nekoliko godina omogućuje pripremu javnog sektora za njihov prijem, što će svima olakšati proces integracije.

Budući da stranih radnika za sada ima razmjerno malo, Vukovarsko-srijemska županija, zaključeno je u izvješću, može biti proaktivni primjer dobre integracijske prakse u Hrvatskoj i u međunarodnim okvirima.

Istraživanje je u razdoblju od 15. studenoga do 24. prosinca prošle godine provela tvrtka Mudrica, a voditelji su bili prof. dr. sc. Dean Ajduković i prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški, s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Izvještaj o povedenom istraživanju u četvrtak će razmotriti Skupština VSŽ-a, koja donosi i odluku o osnivanju Povjerenstva za procjenu kapaciteta integracije stranih radnika.