21.01.2022., Zagreb - Od 1. sijecnja 2023. godine, prema planu Vlade, platezno sredstvo u Hrvatskoj postat ce euro, a Hrvatska ce postati 20. clanica eurozone. Kuna ce time, nakon 28 godina koristenja, otici u povijest, dok ce hrvatski gradjani i sluzbeno postati korisnici eura. Ilustracija prelaska kune na euro. Photo: Igor Kralj/PIXSELL
PIXSELL
25.2.2025., 17:12
Novo izdanje, upis od sutra

Građani za "trezorce" ukupno uplatili 613,4 milijuna eura

Građani će od srijede, 26. veljače do 5. ožujka moći sudjelovati u novom izdanju dvogodišnjih državnih obveznica, minimalni ulog bit će 500 eura, a minimalna kamatna stopa 2,6 posto, pri čemu će svi koji zadrže obveznice do dospijeća dobiti i dodatnih 50 eura, bez obzira na visinu uplate, najavili su u utorak predstavnici Ministarstva financija.

Postoje dva kanala upisa - digitalni kanal E-riznica te šalteri poslovnica Fine diljem Hrvatske. Nakon što dobiju potvrdu o zaprimljenoj ponudi, građani će samo plaćanje moći obaviti gotovinski, također u Fini, u poslovnicama banaka i poštanskim uredima, te bezgotovinski - putem internetskog bankarstva. 

Državne obveznice će se upisivati u dva kruga, a prvi, od 26. veljače do 5. ožujka do 11 sati, namijenjen je isključivo punoljetnim fizičkim osobama, državljanima RH, kao i punoljetnim stranim državljanima koji su rezidenti u Hrvatskoj. Ulagač mora imati osobni identifikacijski broj (OIB) i otvoren transakcijski račun (IBAN), važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu, a strani državljani i potvrdu o rezidentnosti.

Jedan ulagač može upisati samo jednu ponudu, a ukoliko upis obavlja u ime druge poslovno sposobne fizičke osobe, mora imati i ovjerenu punomoć. Kada je riječ o gotovinskom plaćanju u Fini, za uplate do deset tisuća eura ne plaća se naknada, a za uplate iznad tog iznosa zaračunava se jedinstvena naknada od 12,61 eura, neovisno o iznosu uplate.

Nakon što se upis za građane 5. ožujka zatvori, dan nakon će se otvoriti za institucionalne investitore i trajat će samo taj dan. 

Refinanciranje obveznice iz 2023. godine

Novo izdanje "narodnih" obveznica u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici predstavili su državni tajnik Ministarstva financija Davor Zoričić i ravnatelj Uprave za upravljanje javnim dugom Hrvoje Radovanić, koji su istaknuli da je u oko dvije godine riječ o desetom izdanju vrijednosnih papira namijenjenim i građanima.

Pritom, ovo je treće izdanje "narodnih" obveznica, a one izdane  8. ožujka 2023. godine bile su i prvi državni vrijednosni papiri u koje su mogli ulagati građani, pri čemu će se ta obveznica izdana prije dvije godine refinancirati danas predstavljenim izdanjem.

U ožujku 2023. je izdana dvogodišnja obveznica u iznosu od 1,85 milijardi eura, od čega su 1,34 milijarde eura uložili građani, oko 515 milijuna eura institucionalni ulagači, uz kamatnu stopu od 3,65 posto, a ta obveznica dospijeva 8. ožujka ove godine.

Građani će i ovaj put imati opciju reinvestiranja, no oni koji to žele učiniti ne smiju čekati taj datum već odabrati opciju reinvestiranja do zaključenja prvog kruga, dakle do 5. ožujka do 11 sati. Pritom, ako ulažu manji ili isti iznos, reinvestiranje će se provesti automatizmom, dok u slučaju većeg iznosa moraju povesti računa o nadoplati, napomenuo je Zoričić.

Datum izdanja te obveznice bit će 10. ožujka 2025. godine, a rok dospijeća joj je 10. ožujka 2027. godine. To izdanje bit će ponuđeno u prvom krugu malim ulagačima, a u drugom institucionalnim, dok Ministarstvo financija planira izdati i još jednu tranšu obveznica, na rok od pet godina, koju će ponuditi samo institucionalnim investitorima. Pritom, pojašnjavaju, točni iznosi pojedinih izdanja odredit će se na dan izdanja kad se prikupe obje kategorije ponuda.

Dodatnih 50 eura za "vjernost"

S obzirom na prinos od 2,6 posto na narodne obveznice, koji je inače istovjetan još aktualnom izdanju trezorskih zapisa, a s ciljem stimuliranja prije svega malih ulagača, novost je "premija vjernosti", što znači da će svi koji ulože u obveznice, dakle barem minimalnih 500 eura, te ih drže do dospijeća, osim redovne kuponske kamate dobiti i dodatnih 50 eura.

Tako, primjerice onaj tko uloži 500 eura, za godinu dana će na ime isplate godišnje kamate dobiti 13 eura, dok će 10. ožujka 2027., uz isplatu glavnice od 500 eura, kamata od 13 eura dobiti i dodatnih 50 eura, pojasnio je Zoričić.

"Na ovaj način zapravo želimo doći do one baze ulagača koja ima relativno male iznose koje bi mogli uložiti i kojima se 13 eura u svakoj godini čini kao relativno mali iznos", napomenuo je te potvrdio da će "ekstra" 50 eura dobiti i oni s većim ulozima, no pri čemu je taj iznos jednokratan i ne povećava se s rastom uloga.

U prvom krugu upisa nadmašen prvotno ciljani nominalni iznos

U prvom krugu upisa trezorskih zapisa 21,8 tisuća građana je za "trezorce" ročnosti 364 dana uplatilo 613,4 milijuna eura, dok ostvareni nominalni iznos ukupnog izdanja, što uključuje i prihvaćene ponude institucionalnih investitora u drugom krugu, doseže 829,3 milijuna eura, objavilo je u utorak Ministarstvo financija.

Time je nadmašen prvotno ciljani nominalni iznos izdanja trezorskih zapisa od 800 milijuna eura, koje su građani mogli upisati i uplatiti od 17. do 24. veljače, dok su institucionalni ulagači to imali priliku učiniti danas.

Datum izdanja trezorskih zapisa bit će 27. veljače 2025., a datum dospijeća 26. veljače 2026. godine. Pritom, godišnja stopa prinosa za "trezorce" koje su uplatili građani iznosi 2,6 posto, kojima je to bila već deveta prilika u protekle oko dvije godine za ulaganje u državne vrijednosne papire, od čega po sedmi put u trezorske zapise.

Prema danas objavljenim konačnim uvjetima izdanja, 21.845 građana je kupilo 629.292 "trezorca", za što su izdvojili 613,4 milijuna eura. Pritom se "trezorci" kupuju uz popust, pa minimalni iznos ulaganja za jedan trezorski zapis iznosi 974,73 eura. Tako će građani po dospijeću dobiti tisuću eura za jedan zapis, što znači da će na jednom "trezorcu" moći zaraditi 25,27 eura.

Dakle, ostvareni nominalni iznos prvog kruga upisa "trezoraca" iznosi 629,3 milijuna eura, a razlika od iznosa koji su građani uplatili se odnosi na spomenuti popust.

Danas su od 9 do 11 sati "trezorce" u drugom krugu mogli upisati i institucionalni ulagači, a kako je vidljivo iz tablice koju je objavilo Ministarstvo financija, ostvareni nominalni iznos upisa je dosegnuo 200 milijuna eura. Pritom je interes institucionalnih ulagača bio višestruko veći te iznosio 817,7 milijuna eura, no Ministarstvo financija je odlučilo prihvatiti ponude u visini od navedenih 200 milijuna eura.

Institucionalni ulagači će ostvariti nižu stopu prinosa, 2,3 posto, što znači da će na jednom "trezorcu" moći zaraditi 22,42 eura.

Plenković zadovoljan izdanjem trezoraca i državnih obveznica

Premijer Andrej Plenković istaknuo je u utorak zadovoljstvo dosadašnjim izdanjima državnih trezorskih zapisa i obveznica, uz očekivanje uspjeha najnovijega obvezničkog izdanja i tvrdnju da interes građana i institucijskih ulagača za državne vrijednosnice dokazuje ispravan vladin ekonomski i politički smjer.

Nakon sastanka vladajuće koalicije podsjetio je da je do sada izdano sedam trezorskih zapisa, a sad se kreće u treće izdanje obveznice

Do sada je, kako je rekao, "ukupna financijska težina izdanja" tih vrijednosnica 6,8 milijardi eura, odnosno toliko su građani i institucijski ulagači uložili u državne vrijednosne papire.

Time su, kako je rekao, pokazali povjerenje u smjer ekonomske politike hrvatske vlade, a mnogi su se i okoristili jer je isplaćeno 240 milijuna eura kamata za uložena sredstva.

"I zato takvo osvježenje u smislu ulagačke prilike za naše građane i za institucionalne investitore itekako pozdravljam", rekao je.

Plenković tvrdi sve to skupa potvrđuje smjer vladine politike i pritom iznosi da će gospodarski rast za 2024. godinu biti vjerojatno iznad 3, 7 posto, deficit 2,1 posto, udio javnoga duga u BDP-u 57,4 posto te inflacija do 3 posto.

Spominje i skok kreditnog rejtinga za pet stupnjeva 

Kada se sve to nabroji, to anulira teze da je Hrvatska u "nekoj velikoj krizi", rekao je.