Tri obrazovna sindikata uputila su u četvrtak Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV) zahtjev za pokretanjem postupka mirenja. Zahtjev za mirenjem upućen je nakon što su Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat srednjih škola Hrvatske i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja prošlog petka najavili pokretanje štrajka upozorenja u osnovnom, srednjem i visokom školstvu te u sustavu znanosti.

Ako postupak mirenja ne uspije, uslijedit će štrajk upozorenja u školama, na fakultetima i znanstvenim institutima, koji pokreću sindikati s ukupno 30.000 članova, odnosno 60 posto svih zaposlenih u tim sustavima. Neposredno nakon što je najava štrajka, odnosno zahtjev za prethodnim mirenjem, upućena prema GSV-u, njezin je sadržaj proslijeđen svim preostalim reprezentativnim sindikatima u javnim službama. U ovom trenutku nije poznato hoće li se još neki sindikat priključiti aktivnostima triju obrazovnih sindikata. Također, ne zna se koliko bi štrajk upozorenja mogao potrajati, no doznaje se da će se odvijati po modelu koji u sustavu obrazovanja još nije primijenjen.

Predstavnici triju sindikata tvrde kako štrajk ima zakonsko utemeljenje, pozivajući se pritom na činjenicu da krajem prošle godine nitko od njih nije potpisao dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru koji se odnosi na osnovicu plaće. Štrajk je motiviran nezadovoljstvom članstva ovih sindikata predviđenim rastom osnovice za tri plus tri posto tijekom 2025. godine, ali i više od toga motiviran je činjenicom da se još nije pristupilo reviziji Uredbe o koeficijentima plaća u javnim službama, na koju sindikati čekaju mjesecima, i zbog koje su jesenas prosvjedovali. Sindikati računaju da će štrajkom prisiliti Vladu da sjedne s njima za pregovarački stol, čime bi dobili priliku za otvaranje pitanja o, prema njihovu mišljenju, nepravednim koeficijentima u obrazovanju i znanosti.

- Idemo u tom smjeru, nema povlačenja - poručuje Željko Stipić, predsjednik Preporoda. Dodaje pritom da su mjesecima strpljivo čekali da Vlada pokrene izmjene sporne Uredbe o koeficijentima, ali ih nisu dočekali.

Hina/ Dario GRZELJ

Od štrajka se dosad susteže jedino Sindikat hrvatskih učitelja (SHU), koji se nije priključio toj sindikalnoj inicijativi. Obrazovni sindikati bili su donedavno polarizirani na Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i obrazovanja s jedne strane te na SHU i Nezavisni sindikat srednjih škola s druge strane, no smjenom čelništva potonji je promijenio sindikalnu politiku te je SHU u najnovijem pritisku na Vladu sada jedini ostao po strani.

Činjenica je, međutim, da se i članstvo tog sindikata, koji okuplja više od 26.000 članova, većinom izjasnilo protiv Vladine ponude. Od 64 posto učitelja koji su sudjelovali u izjašnjavanju o Vladinoj ponudi rasta osnovice plaće, nije ju prihvatilo njih gotovo 68 posto. To znači da je dvije trećine zaposlenih u osnovnim školama nezadovoljno sklopljenim dodatkom TKU-a, koji je razlog pokretanja štrajka upozorenja. To je tek nešto niže od raspoloženja članstva Preporoda, koje je Vladinu ponudu odbilo s visokih 83 posto.

Vjetar u leđa sindikalnom pritisku daje činjenica da se on događa u vrijeme skorih lokalnih izbora, a dodatnu težinu mogućem štrajku daje podatak da 10. ožujka kreću i nacionalni ispiti za učenike četvrtog i osmog razreda osnovne škole, čije bi održavanje zbog štrajka moglo doći u pitanje.