Projekt onkoloških uputnica, koje je za svog mandata uveo bivši ministar zdravstva Vili Beroš, podbacile su u primjeni, priznala je u utorak ministrica zdravstva Irena Hrstić te najavila da će poraditi na unaprjeđenju tog sustava. Beroš je, podsjetimo, pokrenuo projekt brze uputnice koja bi pacijentu sa sumnjom na onkološku bolest osigurala dijagnostiku i pregled u najkraćem roku, za četiri do sedam dana, kako bi čim prije došao do točne dijagnoze i počeo liječenje.

- Uvijek kad netko dobije dijagnozu, njemu je svaka minuta kao godina. Provjeravala sam podatke i vidjela da se onkouputnica kao institucija premalo koristi - ustvrdila je Hrstić gostujući na panelu o liječenju raka dojke "Ovog je gosta dosta!". Prema njezinim riječima, od lipnja 2023. do veljače 2025. izdano je ukupno 880 onkouputnica u čitavoj Hrvatskoj, što se ministrici čini premalo.

Irena Hrstic, ministrica zdravlja

davor kovacevic

- Na meni je da provjerim iz kog se razloga to događa, je li ta uputnica neprepoznata od liječnika specijalista, od onih koji naručuju, ili od onih koji propisuju uputnice, a to su liječnici obiteljske medicine. To je nešto što sigurno možemo bolje napraviti, jer kad imate specifičnu uputnicu za onkološki aktivnog i onkološki suspektnog pacijenta, to doista ne bi smjelo biti u kategoriji čekanja - rekla je ministrica Hrstić. Mali broj izdanih onkouputnica, smatra, može značiti dvije stvari - da je redoviti onkološki dijagnostičko-terapijski pristup dobar pa onkouputnica i ne treba ili da je premalo koristimo. "S obzirom na primjedbe s terena, mislim da je ipak istina da smo ju premalo koristili i premalo promovirali. Iz te brojke treba izvući zaključke koji će pomoći da taj sustav unaprijedimo", zaključuje Hrstić.

Osim onkoloških uputnica, značajan pomak u liječenju onkoloških bolesnika donijet će i 21 novi linearni akcelerator za šest bolnica, ističu stručnjaci, te pozivaju građane na odziv programima ranog otkrivanja zloćudnih bolesti, jer je kod rano otkrivenog karcinoma stopa izlječenja najveća. Pokazalo se to osobito kod Nacionalnog probira za rak dojke, gdje je dobar odziv rezultirao time da je Hrvatska po smrtnosti od te bolesti danas ispod EU prosjeka.

- Važno je otkriti bolest rano, dobiti sva obilježja ključna za odluku o liječenju i spoznaju o tome koliki je rizik da se bolest vrati. Moramo uzeti u obzir stanje bolesnika i obilježja tumora. Neovisno o tome kakva su mu obilježja, čim je tumor manji, prognoza je bolja - podsjeća prof. dr. Stjepko Pleština, v. d. ravnatelja KBC-a Zagreb i dugogodišnji šef Onkologije u toj bolnici. Tek će nas rano otkrivanje raka, ističe, približiti rezultatima liječenja kakve imaju skandinavske zemlje.

Nekad se razdoblje od pet godina smatralo granicom izlječenja, ali više nije tako. Kod više od polovine oboljelih bolest se danas ponovno javi nakon tog razdoblja. "Metastatska se bolest danas, nažalost, još uvijek smatra neizlječivom, premda smo ju pretvorili u kroničnu bolest. Takvih je 50-ak posto, no kad se bolest vrati, ona se opet može liječiti", ističe Pleština. Dobra je vijest, dodaje, da se rizik povratka bolesti može još smanjiti te pokazatelji kažu da smrtnost kod raka dojke opada i opadat će i dalje.

Za postizanje svjetskog standarda u liječenju raka Hrvatskoj još nedostaje kvalitetna radioterapija, što će se, prema planu stavljanja u funkciju svih linearnih akceleratora, dogoditi do kraja godine. Pleština ponavlja kako ni dani ni tjedni, pa čak ni mjeseci, ne igraju ulogu kod djelotvornosti radioterapije, no čekanje psihološki loše utječe na pacijenta, pa će kraće čekanje, uz napredniju tehnologiju zračenja, biti najveća dobrobit novih uređaja.

U Hrvatskoj i dalje od raka dojke godišnje oboli više od 3000 žena, a umre ih više od 700. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke ima odziv od 65 - 68 posto, što je u odnosu na ostale programe probira više nego dobro, no ministrica Hrstić smatra da bi odziv morao biti i veći od 80 posto, da bismo imali bolje preživljenje. U svrhu daljnjeg smanjenja smrtnosti poziva na proširenje obuhvata na žene ranije životne dobi. O tome gdje postaviti dobni prag, budući da se danas na mamografiju pozivaju žene u dobi od 50 do 69 godina, odluku bi trebala donijeti struka. Preporuke su Europske komisije da se besplatni mamografski pregledi rade na populaciji žena u dobi od 45 do 74 godine.