OSIJEK, 02. 02. 2017, KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR, KBC OSIJEK. ZAVOD ZA ONKOLOGIJU. SVJETSKI DAN BORBE PROTIV RAKA. PRIPREMA CITOSTATIKA...snimio GOJKO MITIĆ
GOJKO MITIĆ
18.2.2025., 10:41
PRIPREMA CITOSTATIKA, ANTIBIOTIKA, BILOŠKIH LIJEKOVA

Stižu roboti za liječenje raka: Robotski sustav osigurava veću učinkovitost liječenja i manje rizika za pacijente

Medicinska oprema, softveri i prilagodba prostora stajat će približno 12 milijuna eura

Devet hrvatskih bolnica ove će godine uvesti robotske sustave za centralnu pripremu citostatika, antibiotika i bioloških lijekova. Novi sustav pripreme terapije pridonijet će sigurnosti pacijenata, smanjiti rizik od pogrešnog doziranja ili kontaminacije, a uz to i povećati učinkovitost liječenja. Riječ je o projektu financiranom u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026., kojim će se novim sustavom opremiti pet kliničkih bolničkih centara - KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice, KBC Split, KBC Osijek i KBC Rijeka te opće bolnice u Varaždinu, Slavonskom Brodu, Dubrovniku i Zadru. Ukupna je vrijednost nabave medicinske opreme, softvera te prilagodbe prostora oko 12 milijuna eura, od čega 8,27 milijuna financira EU. Neke bolnice poput KBC-a Zagreb, KBC-a Osijek te bolnica u Varaždinu, Šibeniku i Puli, već imaju organiziranu centralnu pripremu citostatika, a ovim projektom takva se procedura širi.

Serijska izrada

U KBC-u Zagreb dva potpuno automatizirana robotska sustava već su instalirana, a djelatnici educirani za osnovno rukovanje. Dovršena je i prilagodba prostora posebno prilagođenog sterilnim uvjetima, a konačna implementacija novog sustava očekuje se do lipnja. KBC Sestare milosrdnice s projektom kreće nešto sporije, pa se tek čeka izrada projekta za prostor u koji bi smjestili novu opremu, koji mora zadovoljiti posebne uvjete čistoće zraka. Projekt planiraju dovršiti tijekom 2025. godine. Osim višestruke koristi za pacijente, novi model pripreme terapija štiti i zdravstvene djelatnike, jer su dosad ljekarnici i farmaceutski tehničari u bolničkim ljekarnama, a negdje i medicinske sestre na bolničkim odjelima, bili izloženi štetnim supstancama prilikom pripreme citostatika. Taj će rizik ubuduće biti minimalan.

- Aseptične jedinice za izradu parenteralnih pripravaka potpuno automatiziranim robotskim sustavima predstavljaju napredne tehnološke sustave koji osiguravaju sigurnu i kontroliranu izradu sterilnih parenteralnih pripravaka uz minimalizaciju ljudske interakcije, čime se dodatno osigurava najviša razina čistoće. Primjenom robotskih sustava izrada pripravaka postaje standardizirana, a omogućuje se serijska izrada, čime znatno povećavamo efikasnost i rasterećujemo djelatnike. Sve to značajno utječe na smanjenje profesionalnih ozljeda i doprinosi poboljšanju uvjeta i kvalitete rada - ističu na Rebru. Aseptična jedinica ključna je za osiguranje steriliteta lijekova koji se primjenjuju intravenski ili intramuskularno, jer njihova kontaminacija može dovesti do ozbiljnih infekcija kod pacijenata.

Precizno doziranje

Centralizacijom pripreme tih pripravaka u specijalnim aseptičnim jedinicama rizik od izloženosti citostaticima i ostalim toksičnim lijekovima bit će minimaliziran, a digitalizacija procesa i upotreba specijalizirane opreme omogućit će preciznije doziranje lijekova prema individualnim potrebama pacijenata, ističe predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo. To je osobito važno u onkologiji, gdje i najmanja odstupanja u dozi mogu utjecati na neželjene nuspojave, kao i na učinkovitost liječenja.

- Farmaceutska struka ovim preuzima veću odgovornost u zdravstvenom sustavu. Magistri farmacije aktivno će sudjelovati u individualizaciji terapija i osiguravanju kvalitete pripravaka. Tako im se otvara prostor za profesionalni razvoj i integraciju u multidisciplinarne timove - ističe Soldo.

Bolničke ljekarne KBC-a Zagreb i KBC-a Sestre milosrdnice godišnje pripreme između 85.000 i 90.000 parenteralnih pripravaka po bolnici, ili 300 do 400 pripravaka na dnevnoj razini. Pogreške koje se događaju prilikom pripreme terapija iznimke su i takve se terapije rade iznova, kažu na Rebru. U toj, kao i drugim bolnicama, pripravke lijekova za parenteralnu primjenu sada pripremaju medicinske sestre i tehničari na bolničkim odjelima. Uvođenjem robotskog sustava, kompletan proces upravljanja laboratorijem prelazi pod nadležnost Centralne bolničke ljekarne, odnosno magistra farmacije i farmaceutskih tehničara.

- Magistri farmacije će najprije pregledati zahtjev za pripravu lijeka s bolničkog odjela, provjeriti propisanu dozu lijeka te u slučaju odstupanja obavijestiti liječnika propisivača. Nakon provjera, daju nalog farmaceutskim tehničarima za početak priprave lijeka. Magistri farmacije također prije priprave provjeravaju kompatibilnost lijeka s otopinama, odabiru adekvatnu ambalažu i prema literaturi utvrđuju uvjete čuvanja pripravka - kažu u KBC-u Sestara milosrdnica. U Centralnoj ljekarni će se provjeravati i ima li bolesnik važeće odobrenje Povjerenstva za lijekove, što je potrebno prema zahtjevima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

U KBC-u Rijeka, na Klinici za tumore, Zavodu za hematologiju Interne klinike i Odjelu za hematologiju Klinike za pedijatriju, dnevno terapiju citostaticima prima oko 100 pacijenata, a razrjeđuje se oko 250 pripravaka. Riječka bolnica dobit će jedan robotski sustav i dva izolatora, a prilagodba prostora još traje. Kemoterapija se danas priprema u prilagođenoj aseptičkoj jedinici koja osigurava da je proizvod kemijski stabilan i bez ikakve kontaminacije. U odnosu na postojeći proces, mogućnost bilo kakve kontaminacije robotskim se sustavom, ističu u KBC-u Rijeka, svodi na praktički zanemarivu mogućnost. U upravi riječke bolnice kažu kako se u pripremi sustava poštuju zadani rokovi, što znači da bi i ta bolnica sredinom godine trebala krenuti s novim sustavom.

U Brodu do kraja 2025.

Opća bolnica "Dr. Josip Benčević" Slavonski Brod radove na uređenju prostora planira završiti do kraja ožujka, a krajnji je rok za validaciju prostora i instalaciju laboratorijskih izolatora 30. lipnja.

- Nakon završetka ugovorenih radova slijedi probno razdoblje rada izolatora i edukacija korisnika pa kraj 2025. možemo smatrati realnim rokom za završetak cijelog procesa - kažu u toj bolnici, koja dobiva dva izolatora vrijednosti oko 250.000 eura. Godišnje u slavonskobrodskoj bolnici pripravke primi oko 59.400 pacijenata, a dnevno oko 162 pacijenta.

Zadarska bolnica prva će krenuti s novim sustavom - prostor je uređen i izolatori postavljeni još krajem prošle godine, a tijekom ožujka završit će se mjerenja i validirati oprema kako bi se mogao započeti rad u novom prostoru.

- Primopredaju uređaja te njihovo puštanje u rad očekujemo do kraja ovog mjeseca - najavljuju iz uprave OB-a Zadar. Ta bolnica, kao i druge u kategoriji općih bolnica, u okviru projekta dobivaju samo izolatore. Prosječno se u toj bolnici dnevno pripremi 30 citostatika, 20 bioloških lijekova i 120 antibiotika za parenteralnu primjenu.

Radioterapijska oprema za 85 mil. eura

Četiri godine od donošenja Nacionalnog strateškog okvira protiv raka Hrvatska dobiva radioterapijsku opremu vrijednu 85 milijuna eura, no još nema akreditiranih onkoloških bolnica ni centara izvrsnosti. Cilj je opremiti najmanje šest bolnica za suvremeno liječenje radioterapijom. Time ćemo se približiti europskom prosjeku po broju linearnih akceleratora, kažu u Ministarstvu zdravstva. Nabavlja se 21 linearni akcelerator i devet CT simulatora. Iz državnog proračuna i EU fondova dobiveno je oko sto milijuna nepovratnih eura za radioterapijsku opremu i informatičku nacionalnu mrežu. Za KBC Zagreb i KBC Sestre milosrdnice nabavljeno je po pet linearnih akceleratora, za KBC Split četiri, za KBC Osijek i KBC Rijeku po tri linearna akceleratora i za OB Zadar jedan. Po jedan uređaj za HDR brahiterapiju nabavljen je za KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice, KBC Split i KBC Osijek. Za KBC Zagreb nabavljena su tri CT-a, za KBC Sestre milosrdnice dva te po jedan CT simulator za KBC Split, KBC Rijeku, KBC Osijek i OB Zadar. Ishodi liječenja, kazao je v. d. ravnatelja KBC-a Zagreb i predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju Stjepko Pleština, dijelom se prate putem CEZIH-a, ali ostaje pitanje analitike i interpretacije podataka. Analitika je sve bolja, a informatička podrška trebala bi biti gotova za godinu do godinu i pol. Plan je povezati sve onkološke centre u državi i pratiti ishode liječenja na nacionalnoj razini.

U udrugama pacijenata tvrde da nikad nije bilo gore s dostupnošću onkološke skrbi. “Žene koje nam se javljaju u posljednje vrijeme sve su pretrage u javnom zdravstvu obavile preko veze. Nemoguće je drukčije doći na red i obaviti pretrage na vrijeme, osim ako se ne ide privatniku”, rekla je Hini Ivana Kalogjera, predsjednica Udruge žena oboljelih i liječenih od raka Nismo same, dodajući da se i liječnici žale da jako dugo čekaju nalaze. V. Larva/H