Lokalni izbori za 555 jedinica lokalne samouprave održavaju se svake četiri godine treće nedjelje u svibnju - dakle, to su jedini izbori čiji je datum izvjestan, i održat će se ove godine 18. svibnja. No to ne znači da su i izbori izvjesni, u nizu gradova, a naročito županija bit će itekako neizvjesni, a u nekima od njih dugogodišnji obnašatelji vlasti mogli bi ostati bez svojih mandata.

Izbori će donijeti mnoga nova lica, i na njima će se mjeriti snaga najvećih stranaka. Za HDZ to je novi test nakon poraza na predsjedničkim izborima, za SDP test izdržljivosti u sredinama u kojima je dugo na vlasti kao što je Rijeka, a situaciju u Zagrebu mogu poremetiti novi kandidati, ako se pojave. O svemu tome razgovarali su ovoga tjedna u Špici s Macanom dr. Dragan Bagić, sociolog i profesor na Filozofskom fakultetu, te novinarka i komentatorica Novog lista Tihana Tomičić, koja godinama prati izbore.

Bitka za Zagreb

No posebna je ekskluziva istraživanje koje je za Grad Zagreb proveo Ipsos na slučajnom uzorku od 602 punoljetna građanina Hrvatske od 31. siječnja do 6. veljače ove godine u Zagrebu telefonskim putem, a koje pokazuje da bi po percepciji birača najbolja izazivačica za gradonačelnika Tomislava Tomaševića iz Možemo mogla biti nedavna nezavisna predsjednička kandidatkinja Marija Selak Raspudić, ako se kandidira.

Na pitanje tko ima šanse pobijediti Tomaševića, nju ističe čak 30 posto građana. Na drugom je mjestu bivši suradnik Milana Bandića koji je osnovao stranku Plavi grad, Ivica Lovrić, a potom slijedi bivši SDP-ovac Davor Bernardić, pa sadašnji kandidat SDP-a Branko Kolarić, zatim još jedan bivši Bandićev suradnik Pavle Kalinić. Tek onda je prema mišljenju građana taj izazivač kandidat HDZ-a Mislav Herman, a onda slijede Rajko Ostojić, Igor Peternel, Dina Dogan, Tomislav Jonjić, Trpimir Goluža te Vedran Jerković. Čak 13 posto birača još je neopredijeljeno, a ni za koga ne bi glasalo gotovo 7 posto ispitanih.

Kad se ispituju zainteresirani birači, favorit ostaje Tomašević sa 33 posto, slijedi Selak Raspudić sa 18 posto, pa Lovrić sa 7,5 posto, Bernardić sa 6,4 i Kalinić sa 6,1 posto, a svi ostali su ispod 5 posto - to se odnosi i na kandidate HDZ-a i SDP-a.

Kad se gledaju rejtinzi stranaka, tu SDP i HDZ stoje nešto bolje - prvi ima oko 12 posto, a drugi nešto manje od 8 posto. Možemo je i dalje neprijeporan s 30 posto glasova, ali bi lista Marije Selak Raspudić došla do čak 16 posto - iako nitko ne zna hoće li se kandidirati, ni tko bi s njom bio na listi. No, ako se kandidira, postala bi "game changer" - ulaskom u drugi krug karte bi se nanovo zamiješale i izbori bi poprimili potpuno drugačiji tok, složili su se Krešimir Macan, Dragan Bagić i Tihana Tomičić.

Bagić smatra da će za Tomaševića ključno pitanje biti bi li s ovakvim odnosom snaga u Gradskoj skupštini mogao formirati većinu. "Sa SDP-om vjerojatno da", kaže Bagić, no Macan misli da to ne bi bilo dovoljno. "Ako Možemo uzme druge partnere osim SDP-a, to bi za njih bio 'gubitak nevinosti'. Golemi politički rizik, i unutarnji i vanjski", kaže Bagić.

- Govorimo i o "zamišljenoj" kandidatkinji Mariji Selak Raspudić, koju građani percepcijski vide u utrci. Kandidira li se, očekujem da bi niz kandidata s manjom podrškom odustao. Uz to ima kandidata koji su slični i srodni, kao što su Lovrić, Kalinić, pa i Bernardić; možda među njima bude udruživanja do izbora, pa bude riječ o znatno višem postotku nego sada kad se to zbroji. U svakom slučaju, ulazak Marije Selak Raspudić bitno bi promijenilo igru, a ova anketa može joj i pomoći u toj odluci - kaže Bagić.

- Prvi sljedeći je po ovoj anketi Ivica Lovrić, koji već vodi kampanju i koji je, znamo, bandićevac. To biračko tijelo za sebe traži kandidata. Zanimljiva je ova nova pojava Davora Bernardića. Bio je otpisan kao predsjednik SDP-a, ali sad se pokazuje kao jedan od faktora ovih izbora. Ne zaboravimo da su Zoran Milanović i Davor Bernardić nedavno razgovarali o tome da bude kandidat SDP-a, ili obrnuto da ga SDP podrži, dakle bit će tu još raznih kombinacija dok se liste ne predaju - kaže Tomičić.

Svi primjećuju problem kandidata velikih stranaka: SDP je gotovo trostruko ispred svog kandidata Branka Kolarića, a slično je i s HDZ-om. To znači da markica stranke nosi više glasova od njih. To je za SDP dobro jer će imati važniju ulogu u Skupštini i poslije u koaliciji, ako do nje dođe - a doći će, slažu se sugovornici.

- Dvije najveće stranke krenule su u Zagrebu u ove izbore potpuno neambiciozno, nisu dale svoje najbolje ljude, to puno govori o općim odnosima - kaže Tomičić.

Iako većinu glasova u Zagrebu uzima ljevica, zanimljivo je 3,8 posto koje dobiva Tomislav Jonjić, koji se na izborima za Pantovčak dobro artikulirao. "Ima prostor da se pozicionira kao lider desnice, a Zagreb može biti dobar poligon za to", kaže Bagić.

Rijeka - najkonzervativnija

SDP, smatra Tomičić, ima šanse u Bjelovarsko-bilogorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. "Ako bi, u odnosu prema dvije sadašnje županije koje drži, pobijedili u još dvije, to bi bilo za njih kolosalno važno", kaže Tomičić. Jednako tako, napadaju i Zagrebačku i Varaždinsku županiju, ali i Istarsku.

- Možemo misliti o Zoranu Milanoviću što hoćemo, ali dvaput je pogurao SDP, i sad postoji jedan plimni val na kojem bi rezultati na lokalnim izborima za SDP mogli biti dobri - kaže Macan.

- Točno, tavorili su od 2016. na manje od 20 posto, a sad su gotovo izjednačeni, nakon što je Milanović uskočio u taj vlak. SDP se nakon deset godina vraća na razine prijašnjih svojih rejtinga, to je za njih važno - dodaje Bagić.

Kad je o Rijeci riječ, Bagić ističe da je doista rijedak potez da si neka stranka denominira aktualnog gradonačelnika, kao što je učinio SDP s Markom Filipovićem.

- SDP si je pucao u nogu. Što bi se dogodilo da je Andrej Plenković sjedio na nekom stranačkom tijelu, da se digao netko od potpredsjednika i rekao "ti više nisi naš kandidat za premijera". S druge strane, SDP može pobijediti u Rijeci da listu nosi apsolutno bilo tko. Imam tezu da je Rijeka grad koji najkonzervativnije glasa u Hrvatskoj, naravno u smislu da nije spremna ni za najmanju promjenu, čak i kad postoje potpuno opravdani razlozi za to, kao što je ovaj slučaj. Ovo zapravo znači da se zamjenica Sandra Krpan četiri godine nije slagala s politikom koja se provodila. Pa što ste vi, ljudi dragi, tamo radili četiri godine - kaže Tihana Tomičić.

Izazivačica Iva Rinčić u anketama jako dobro stoji, čak i u SDP-ovim anketama, ali HDZ još uopće nema odabrane kandidate. Na kraju, pitanje je i hoće li se Marko Filipović kandidirati kao nezavisni.

Najveći problem u Istri, kaže Tomičić, ima IDS, koji prolazi fazu tranzicije, kakvu je nedavno imao SDP; smjene generacija i unutarnjih sukoba. "U Puli je gradonačelniku Filipu Zoričiću otišlo jako mnogo ljudi iz uprave, i to građani vide, a za Peđu Grbina samo se mogu pitati na koje izbore još želi izaći, a da nije siguran da pobjeđuje", kaže Tomičić.

Kad je o Zadru riječ, Bagić kaže da ima čvrstu HDZ-ovu bazu, ali koja nije nužno pobjednička - pitanje je samo ima li opozicija jakog kandidata. U tom je smislu i Zadar vrlo neizvjestan, očekuje se kandidatura ministra Šime Erlića. "Branko Dukić ne može dobiti još jedan mandat, a Zadar je percepcijski važan za HDZ, stoga je vrh stranke odlučio da to bude Erlić", kaže Bagić. No to znači rekonstrukciju Vlade, a onda dolazimo do pitanja hoće li i ministar Oleg Butković morati na izbore za župana.

- HDZ-u bi bilo mudro da tu rekonstrukciju Vlade onda napravi prije lokalnih izbora, da kontrira ovoj plimi rasta SDP-a. Ja bih dan uoči inauguracije na Plenkovićevu mjestu najavio rekonstrukciju - zaključio je Bagić. n