Radnici zaposleni u multinacionalnim kompanijama u Hrvatskoj, prije svega u bankarstvu, telekomima i naftnoj industriji, imali su rast plaća po stopi koja je bila tri puta manja od stope po kojoj je rasla dobit tih poduzeća, pokazuju podaci Financijske agencije, dok te iste kompanije izvlače golemu dobit iz Hrvatske svojim stranim vlasnicima, upozoravaju u Nezavisnim hrvatskim sindikatima.

Prema podacima Hrvatske narodne banke strane su kompanije u prvih devet mjeseci prošle godine izvukle milijardu i pol eura dobiti iz Hrvatske, uglavnom kroz isplatu dividende, dok su u cijeloj 2023. izvukle 1,2 milijarde eura.

Posljedice takve prakse su rušenje cijene rada, slom cjelokupnog tržišta rada te odlazak najkvalitetnijeg kadra iz Hrvatske, navodi Izabela-Delfa Mišić, gospodarska savjetnica u Nezavisnim hrvatskim sindikatima. “Medijalna plaća u studenom 2024. iznosila je 1162 eura neto, a minimalna oko 677 eura. To znači da polovina svih naših radnika, odnosno njih oko 850.000, prima plaću između 677 i 1162 eura. Gotovo dvije trećine naših radnika ima plaću manju od prosječne koja iznosi 1366 eura”, napominje Mišić i dodaje da velika razlika u plaćama u RH i u drugim članicama EU-a privlači naše kvalificirane i sposobne radnike u inozemstvo, dok se u našoj zemlji ruši standard uvozom stranih radnika koji rade niže plaćene poslove.

To potvrđuje i tzv. OVI indeks slobodnih radnih mjesta Ekonomskog instituta i portala Moj Posao koji pokazuje pad potražnje za radnicima, odnosno oglasa za posao, u odnosu prema lanjskom siječnju za 3,4 posto, a u odnosu prema prosincu prošle godine za zamjetnih 4,9 posto, i radi se o najvećem padu potražnje za radnicima na mjesečnoj razini još od studenog 2023. Raste potražnja za niže plaćenim poslovima, pa su tako prodavač, skladištar, kuhar, knjigovođa i konobar u siječnju bila najtraženija zanimanja.

Mišić navodi da su u Hrvatskoj radnici demotivirani jer se rad podcjenjuje. Jako se povećao niži sloj dok se srednji sloj jako sužava zbog činjenice da 70 posto zaposlenih u multinacionalnim kompanijama ima manju plaću od prosječne brutoplaće. “Analizirali smo ugovore o radu u multinacionalnim kompanijama u Hrvatskoj i došli do zaključka da radnici u tim tvrtkama moraju raditi dvostruko više kako bi ostvarili bonuse s kojima će dosegnuti tek medijalnu plaću u Hrvatskoj”, kaže Mišić.
U Hrvatskom sindikatu telekomunikacija navode da je prosječna brutoplaća u Hrvatskoj rasla za 33,5 posto od 2022., a u telekom industriji, koja ima 9500 radnika, a samo tri najveća zapošljavaju 6900 radnika, plaća je rasla tek 14,1 posto u odnosu prema 2022. Prema njihovu izračunu, sadašnja prosječna plaća od 1300 eura radnicima u telekom industriji osigurat će mirovinu manju od 550 eura za kompleksne poslove koje su obavljali u najbogatijim kompanijama u Hrvatskoj.

Prema podacima Sindikata bankarskih i financijskih djelatnika, prošle je godine barem 20 posto radnika radilo za osnovnu plaću do 1000 eura mjesečno, a najmanje 55 posto radnika radilo je za plaću ispod državnog prosjeka. Istodobno su banke u prvih devet mjeseci ove godine ostvarile dobit od 1,2 milijarde eura, a procjena je da bi za cijelu godinu dobit mogla iznositi čak 1,6 milijardi eura. U sindikatu navode da bankarski radnici danas više ne mogu podići stambeni kredit, a sva radna mjesta u bankarskoj industriji postaju sve kompleksnija.

Situacija nije ništa bolja ni u naftnoj industriji koja se suočava s nedostatkom radne snage. U Sindikatu gospodarstva SING ističu da Ina ne želi povećati plaće svima, nego samo onima koji pokažu izvrsne rezultat, a za plaće radnika izdvaja tek 2 posto ukupnih operativnih troškova.