Klisa, 24. 03. 2024., Zracna luka Osijek, HHMS, Helikopterska hitna medicinska sluzba, pokazna vjezba, helitkopter, Beros, Lukic, RadicSNIMIO BRUNO JOBST
BRUNO JOBST
10.2.2025., 07:00
JESU LI UJEDNAČENI KRITERIJI ZA AKTIVIRANJE HHMS-a?

Pacijentica s dvije aneurizme u Zagreb je odvezena vozilom Hitne pomoći. Ako je svaka minuta u takvim slučajevima važna, zašto nije podignut helikopter?

Nedavno je u Osijeku četrdesetogodišnjoj ženi na radnom mjestu iznenada pozlilo, nakon čega je ubrzo izgubila i svijest, a zahvaljujući brzoj intervenciji kolegica i kolega zbrinuta je na hitni odjel osječkog Kliničkog bolničkog centra.

Prema priči rođaka nesretne žene, koju je poželio podijeliti s javnosti, u KBC-u Osijek joj je dijagnosticirana aneurizma, puknuće dvije krvne žile u predjelu glave. "Osječki su liječnici učinili sve što su mogli, a zbog izrazito teškog stanja pacijentice odlučeno je da ju se hitno preveze u Zagreb", priča Osječanin dodajući kako nitko nema primjedbi na ono što su liječnici učinili.

Nedorečeno

No tvrdi kako ga je iznenadila odluka da se pacijenticu u Zagreb preveze kopnenim putem, kolima hitne pomoći, unatoč njezinu kritičnom stanju. "Nekoliko dana prije vidio sam vijest kako je helikopterom prevezen životno ugrožen 78-godišnjak. Pitao sam se zašto nije i za našu pacijenticu podignut helikopter kada već i u Osijeku postoji Helikopterska hitna medicinska služba s bazom za slijetanje u neposrednoj blizini KBC-a", pitanja su na koja naš sugovornik traži odgovore.

Uz svu sposobnost vozača hitne pomoći, prijevoz pacijenta iz Osijeka prema Zagrebu traje vjerojatno dvostruko duže nego helikopterom, a i prijevoz kopnenim putem uvijek može zapeti u gradskim gužvama. "Ako je svaka minuta u takvim slučajevima važna, zašto nije podignut helikopter", ponavlja pitanje Osječanin dodajući kako se raspitivao i tražio odgovore, ali da su oni bili uglavnom općeniti i nedorečeni.

Prema stručnim izvorima "aneurizma predstavlja abnormalno proširenje krvne žile koje nastaje uslijed slabljenja njenog zida. Ovo izbočenje nalik balonu može pući, uzrokovati unutrašnje krvarenje te, vrlo često, smrt".

Odgovore na pitanja o donošenju odluka u ovakvim situacijama potražili smo direktno u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu (HZHM) u čijem je sastavu i Helikopterska hitna medicinska služba (HHMS). Kako se navodi na mrežnoj stranici te službe "primarna uloga Helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) je osigurati hitnu medicinsku skrb životno ugroženim pacijentima na području Republike Hrvatske". "HHMS omogućava kvalificiranom medicinskom osoblju brz pristup kritično bolesnim i/ili ozlijeđenim pacijentima, postavljanje dijagnoze i provođenje hitnih medicinskih postupaka na mjestu intervencije te njihovo zbrinjavanje tijekom žurnog prijevoza u bolnicu", navode u HHMS-u.

U odgovoru na naš upit iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu navode kako su uspostavom HHMS-a, koja od 30. ožujka 2024. djeluje iz baza Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, donesene i smjernice i upute o aktivaciji tima (Smjernice HHMS) kao i protokoli postupanja. Smjernicama se, navode, definiraju i kriteriji za aktivaciju tima HHMS koji uključuju kriterij iz Indeksa (crveni – hitno), u kombinaciji s kriterijem dostupnosti, vremenskim ograničenjima, mogućim ishodima zdravstvenog stanja…, na temelju kojih medicinski dispečer u medicinskoj prijavno-dojavnoj jedinici donosi odluku o brzini i načinu aktivacije pojedine vrste tima.

ODREĐENA SU TRI STUPNJA HITNOSTI

“U djelatnosti izvanbolničke hitne medicinske službe svi pozivi se zaprimaju sukladno Hrvatskom indeksu prijema hitnog poziva za medicinsku prijavno- dojavnu jedinicu, kako bi se utvrdio kriterij, odnosno stupanj hitnosti. Postoje 3 stupnja hitnosti - crveni – hitno, žuto – akutni, zeleni – manje hitni/nehitni”, kažu u HZHM-u. Dodaju također da su smjernicama HHMS-a definirane vrste intervencija - primarna, kada tim HHMS-a na mjestu događaja zbrinjava pacijenta, sekundarna – kada tim HHMS od zemaljskog tima hitne medicinske službe iz vozila preuzme pacijenta i međubolnička – za prijevoz hitnog pacijenta između dvije bolničke zdravstvene ustanove.

Pratnja liječnika

“U slučaju potrebe za hitnim međubolničkim prijevozom životno ugroženog pacijenta helikopterom, bolnica nakon što je dogovorila prijam pacijenta u drugu bolničku zdravstvenu ustanovu, preko županijske medicinske prijavno-dojavne jedinice (MPDJ) na broj 194 može zatražiti hitan medicinski prijevoz te dostavlja županijskom zavodu za hitnu medicinu obrazac zahtjeva za hitan medicinski prijevoz. Obrazac ispunjava doktor medicine bolničke zdravstvene ustanove koji je utvrdio potrebu za hitnim medicinskim prijevozom i dogovorio prijem u drugu bolničku zdravstvenu ustanovu te ispunjeni zahtjev za hitni medicinski prijevoz dostavlja provoditelju hitnog medicinskog prijevoza", stoji također u proceduri postupanja.

Smjernicama i uputama za medicinske dispečere za aktiviranje helikopterske hitne medicinske službe definirani su kriteriji za postavljenje zahtjeva za korištenje HHMS za hitan međubolnički prijevoz. "Medicinski dispečer donosi odluku o načinu prijevoza temeljem unaprijed definiranih kriterija, odnosno procjene prikupljenih informacija za životno ugroženog pacijenta kod kojeg su dijagnostičko-terapijski postupci vremenski kritični i procjene može li se vrijeme prijevoza značajno skratiti korištenjem HHMS-a u odnosu na druga dostupna prijevozna sredstva. Bolnica koja zatraži premještaj obvezna je pacijenta maksimalno moguće zbrinuti i pripremiti za siguran prijevoz, pripremiti medicinsku dokumentaciju te osigurati pratnju liječnika iz bolnice kao i potrebnu specifičnu medicinsko-tehničku opremu i lijekove", kažu u zaključku odgovora HZHM-a.

Konkretan odgovor na naše pitanje je li helikopter trebao biti korišten u slučaju Osječanke nismo dobili i zbog zaštite privatnosti pacijentice, no ovaj je slučaj, prema stavu građanina koji nam je opisao događaj, dobar za poticanje rasprave o tome jesu li svi kriteriji prilagođeni potrebama pacijenata.

U DESET MJESECI 1146 INTERVENCIJA

Svi timovi Helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) u deset mjeseci su imali ukupno 1146 intervencija, pri čemu je 69 bilo primarnih, 1008 sekundarnih i 69 međubolničkih. Najviše intervencija imali su timovi HHMS-a Split, 532, a slijede ih riječki timovi s 469 intervencija, dok zagrebački timovi bilježe 108, a osječki 37 intervencija. To znači da su baze Split i Rijeka helikopter na intervencije u proteklih deset mjeseci podizale dnevno 1,77 puta, odnosno 1,56 puta dok je zagrebačka baza na intervencije slala helikopter jedanput u tri dana, a osječka jednom u osam dana. Najučestaliji razlog izlaska na primarnu intervenciju je zbrinjavanje osoba s bolestima srca i boli u prsima, zatim vitalno ugroženih osoba uslijed ozljeda zadobivenih nesretnim slučajem i osoba s poremećajem svijesti. Kod sekundarnih intervencija to je zbrinjavanje kritično oboljelih ili ozlijeđenih osoba, potom osoba s dijagnozom traume, dokazanog akutnog infarkta miokarda s elevacijom ST-segmenta te moždanog udara.