Čak 85 srednjih škola diljem Hrvatske u četvrtak je zaprimilo prijetnje o postavljenim eksplozivnim napravama s islamističkim porukama u kojima se spominje "dizanje škola u zrak", poziva na "Alaha", a čin anonimno opisuje kao znak "odmazde". Nastava je odgođena u većini škola, učenici evakuirani, a nakon mukotrpne i opsežne pretrage policijskih pirotehničara s policijskim psima svih ispražnjenih zgrada utvrđeno je da su dojave o bombama redom bile lažne. Prema dostupnim informacijama, prijeteće poruke na hrvatskom jeziku upućene su s iste e-mail adrese preko jednog servera u Africi. Policija je prije ranih jutarnjih sati bila na nogama jer su zloguke prijetnje stigle na školske e-mailove još tijekom noći, objavili su u četvrtak iz MUP-a.

Pretražene su škole u Požegi, Slatini, Virovitici, Zagrebu, Istri, Rijeci, Bakru, Zadru, Benkovcu, na šibenskom području, u Čakovcu, Dubrovniku, Koprivnici, Sinju. U istragu su uključeni stručnjaci za kibernetičku sigurnost MUP-a i Europola, prema neslužbenim informacijama dio posla obavlja i Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA). O navodno osvetničkim motivima i razlozima prerano je govoriti, no odgovore zašto se i Hrvatska našla u rizičnoj situaciji možda treba tražiti u širem globalnom kontekstu, kao i regionalnim okvirima. Podsjećamo, slični incidenti zabilježeni su i u drugim europskim državama, pa i u susjednoj Sloveniji i Mađarskoj. U Sloveniji je 27. siječnja čak 230 škola zaprimilo slične prijetnje, a tri dana poslije na meti se drugi put našla Mađarska. Škole su evakuirane, ali nigdje nije pronađen eksploziv. Slične prijetnje bombama ranije su se dogodile u Slovačkoj i Bugarskoj. Tko su stvarni autori prijetnji i koji su njihovi motivi glavna su pitanja na koja u četvrtak nitko nije imao odgovore. Eksperti s područja kriminalistike i kibernetičke sigurnosti smatraju da masovne lažne dojave o eksplozivnim napravama imaju za cilj sijanje panike i nesigurnosti te da je targetiranje školskih ustanova najvjerojatnije posljedica slučajnog odabira ili oportunističkog izbora slabo branjive mete. Bez obzira na kvantitativnost prijetnji i stupanj ozbiljnosti poruka, pravila struke nalažu da se nijedna dojava o bombi ne smije olako shvatiti, a opasnost unaprijed isključiti. Svaka dojava mora rezultirati obaveznim protueksplozijskim pregledom.

Roditelji u panici

Eksplozivne naprave, na sreću, nisu pronađene ni u jednoj školi, a većina se učenika nakon nekoliko sati policijskog posla vratila u učionice. Iako se ispostavilo da su dojave bile lažne, strah je među roditeljima i djecom ostao, pa su mnogi roditelji školama najavili da u poslijepodnevnoj smjeni njihova djeca neće doći na nastavu. Ravnatelji su tijekom dana poručili kako shvaćaju roditeljsku bojazan, ali i dali do znanja da nedolazak na nastavu bez pravog razloga i širenje panike među djecom nisu prihvatljivi.

- Škole koje su dobile prijetnju pregledane su, ništa nije pronađeno, i nastavile su nastavu. Roditelji su u dosta velikoj panici, šalju nam poruke, jako su zabrinuti za sigurnost svog djeteta, i inzistiraju na tome - iako u našoj školi nije bilo nikakve dojave - da popodne neće poslati dijete na nastavu - prenijela nam je Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole Zagreb i predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja. I u školama gdje nije bilo dojava o bombi učenici su, navodi, jučer pokušali iskoristiti priliku u vlastitu korist. "Pitali su mogu li otići kući, da ne bi došli, a onda poslije vidimo da ima najavljenih pisanih provjera. Koriste situaciju da bi izbjegli test, uz obrazloženje da se boje".

Roditelji, ističe ravnateljica Hitrec, mogu opravdati izostanke, ali nije prihvatljivo da potiču osjećaj panike kod vlastite djece.

Škole namjeran izbor

- Neprihvatljivo je u današnje vrijeme širiti paniku među bilo kim, a osobito kod svoje djece. Vodimo računa o sigurnosti, što se vidi i iz ovog primjera. Ako se dogodi ovakva dojava, sve škole postupaju isto, a u svim pregledanim školama nije nađeno ništa što bi ugrozilo sigurnost učenika - podsjeća Hitrec. Dodaje kako je redovito održavanje nastave iznimno važno, osobito zato što u ovoj školskoj godini ima jako malo rezervnih dana, što bi za većinu škola u slučaju da se nastava ne održi značilo nadoknade. "Ne znam kad bi to mogli nadoknaditi. Ili subotama, ili smanjiti zimske praznike koji nam slijede od 24. do 28. veljače, što nikome nije u interesu", ističe.

Iako je prema svim dosadašnjim pokazateljima čak 96 posto dojava o bombama lažno, ni jedna takva dojava ne može se ignorirati, ističe sociolog Renato Matić, koji smatra da se u ovom slučaju radilo o određenoj političkoj poruci, koja je po svojim karakteristikama zapravo čin terorizma.

- Prva posljedica koja će se dogoditi nakon ovoga, a zato je vrlo često i prepoznatljiv razlog ovakvih događaja, jest sijanje panike. Neki oblik panike uvijek se dogodi, što je potpuno normalno s obzirom na okolnosti, s obzirom na činjenicu da je to najranjivija populacija i stoga najnezaštićenija - objašnjava Matić. Najveći broj masovnih napada u svijetu događa se upravo zato u školama, najviše na prostoru SAD-a, ali i druge zemlje nisu toga pošteđene. "Sjećamo se škole u Beslanu, gdje je bila talačka situacija, pa onda ono u Beogradu, pa kod nas pred Božić, očito je da škole zapravo nisu slučajno izabrane", veli.

Zaprijetiti bombom putem e-mail poruke školi najsigurniji je oblik izazivanja panike jer roditelji će bez dvojbe osjetiti strah, a s druge strane policija, istražiteljske službe, moraju po svakoj dojavi reagirati, ističe Matić. Ohrabrujuće je u tome što su prema svim dostupnim pokazateljima slične dojave na globalnoj mapi, diljem svijeta, u više od 96 posto slučajeva zapravo lažne. Ali to, dodaje, nikako ne znači da ne treba napraviti kompletan protokol da bi se utvrdilo jesu li doista lažne.

Koliko god se čitava priča u konačnici pokazala lažnom, rekacija medija i građana pokazuje kako je u ovom društvenom kontekstu, putem društvenih mreža, lako posijati paniku. A upravo je to cilj terorizma, podsjeća Matić.

- Terorizam se prepoznaje prema konačnoj posljedici, a to je širenje straha. Gdje god se širi strah, to ima elemente terorizma. Koliko god se pravnici oko toga slagali ili ne, ako je strah tu kao reakcija na neku akciju pojedinca ili grupe, možemo razgovarati o terorizmu. Strah je uvijek ono što teroristi nastoje posijati i na taj način ostvariti političke ciljeve ili poslati političku poruku - podsjeća.

Je li u pozadini doista islamizam ili je to samo skretanje pozornosti, reći će stručnjaci. "Oni su educirani tako da prema ritmu poruka, njihovom konceptu, mogu doista prepoznati je li to islamistička organizacija ili netko tko se na nju poziva", objašnjava ugledni sociolog.

Može biti pomodno

Činjenica je da se Hrvatska ovim pridružila krugu zemalja u regiji koje već mjesecima, ako ne i godinama, povremeno bilježe slične masovne dojave. Nažalost, danas nema previše mogućnosti da se otkrije počinitelja.

- Dovoljno je da jedna takva poruka bude prava i izazove najgori mogući ishod, ali isto tako svatko se može iza toga skriti. Vidjeli smo koliko je zadnjih tjedana bilo pojedinačnih prijetnji učenika školama, kod nekih je to bio hir, neslana šala, no vidjeli smo da to u nekom trenutku može postati i pomodno. Jer, ako mogu drugi, zašto ne bih i ja to mogao, premda ću ostati anoniman, oglasit ću se nadimkom, pa će se o meni početi pričati iako ne znaju tko sam - navodi Matić, koji priznaje da je riječ o svojevrsnom presedanu na koji ćemo se i mi u Hrvatskoj morati naviknuti.

Dojave o bombama komentirao je i premijer Andrej Plenković na početku Vladine sjednice održane u četvrtak istaknuvši da su sve dojave bile lažne. "No, s obzirom na ozbiljnost ovakvih prijetnji, sve će službe napraviti maksimalan napor da se to i pouzdano na licu mjesta utvrdi. Živimo u vremenu kada se i s ovakvim prijetnjama suočavamo, kao i mnogi drugi, i nadamo se da će to danas sve biti u redu", rekao je Plenković.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je nakon sjednice Vlade da je pristiglo ukupno 85 dojava o postavljenim eksplozivnim napravama u školama s područja 14 policijskih uprava. "Kao što smo već u cijelom nizu ovakvih situacija pokazali, ništa ne prepuštamo slučaju, radi se maksimalno ozbiljno. Dakle, svi oni koji su u policiji obučeni za protueksplozijski pregled su na terenu. Svi dosadašnji njihovi pregledi pokazali su negativne nalaze", rekao je Božinović. Potvrdio je da server s kojeg su slane poruke nije u Hrvatskoj.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs stanje je ocijenio ozbiljnim te dodao kako sigurnost djece ne smije biti upitna. Poručio je da se u pitanjima sigurnosti "ne možemo kockati" i dodao da će se dojave ovakvoga tipa i ubuduće uzimati s najvećom mogućom pažnjom. Kaže da nije dobro šaliti se na ovakav način, a kad se utvrdi tko je to radio, sigurno će se postupati po zakonu.

Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih poslali su u četvrtak školama dopis u kojem ističu kako "nadležne službe brzo i temeljito reagiraju za svaki pojedini slučaj, provode detaljan pregled svih školskih objekata, a učenici i radnici su potpuno sigurni". " Zahvaljujemo svim školama na pravovremenoj i smirenoj reakciji, kao i učenicima i roditeljima na razumijevanju i strpljenju. Ako dobijete dojavu o postavljenoj eksplozivnoj napravi, obavijestite policiju o tom i dalje postupite po njihovoj uputi", pozivaju iz resornog ministarstva. Znamo da ovakve situacije mogu izazvati nelagodu, stoga potičemo sve da ostanu smireni te, ako je potrebno, razgovaraju s djecom kako bi im pružili osjećaj sigurnosti. Važno je da ne širimo paniku, već da s povjerenjem pratimo upute nadležnih institucija", poručili su školama iz MZOM-a.