
Obrazovanje nas doista može učiniti sretnijima, jer otvara više mogućnosti
Tijekom vremena provedeno je mnogo istraživanja o sreći, ali možda ne znaju svi Normana Bradburna. Godine 1969. objavio je "Strukturu psihološkog blagostanja", važan i izrazito revolucionaran tekst, u određenom smislu preteču takozvane pozitivne psihologije, koja nastoji poboljšati pozitivne resurse i potencijal pojedinca. Kako ističe PsychologyToday, Bradburn je i prije nego što se rodio pokret pozitivne psihologije shvatio da sreća ne nastaje kada eliminiramo negativne emocije, nego da na vlastitoj pozitivnosti trebamo raditi samostalno. Evo pet stvari, još uvijek vrlo aktualnih, koje prema njegovu mišljenju utječu na sreću:
1. Na razinu sreće utječe kvaliteta društvenog života
Prema prikupljenim podatcima, Bradburn je primijetio da sretniji ljudi obično imaju kvalitetniji društveni život od ostalih. Među najčešćim pozitivnim iskustvima sretnih bili su upoznavanje novih ljudi, sklapanje novih prijateljstava, putovanja na velike udaljenosti i susreti s prijateljima.
2. Učenje nečeg novog čini nas sretnijima
Naučiti nešto novo svaki dan čini nas sretnijima, kaže Bradburn. S tim da se bolje osjećaju ljudi koji su znatiželjniji, a samim time i skloniji otkrivanju novih stvari.
3. Prihodi nisu toliko važni za dobrobit
Bradburn je shvatio da prihodi ne utječu posebno na dobrobit, osim u slučaju ozbiljnih ekonomskih teškoća. Zapravo, primijetio je da su oni koji su imali niske prihode i velike obiteljske obveze bili manje sretni. No u drugim slučajevima vrijedi izreka: Novac ne kupuje sreću.
4. Obrazovanje povećava sreću (ali ne previše)
Analizirajući demografske podatke, Bradburn je otkrio da se 26 % odraslih s osnovnoškolskim obrazovanjem opisuje kao vrlo sretno u usporedbi s 37 % maturanata srednje škole i 39 % fakultetski obrazovanih. Razlika koja nije previše izražena, ali je značajna, prema njegovu mišljenju, vezana je uz veće mogućnosti koje bi imali obrazovaniji ljudi.
5. Rad na pozitivnosti čini vas sretnijima
Bradburn je tvrdio da uklanjanje negativnih emocija iz vašeg života ne utječe na vašu razinu sreće. Na primjer, ako osoba eliminira osjećaj panike, kao rezultat toga neće doživjeti zadovoljstvo. Prema njegovu mišljenju, upravo zbog toga nije dovoljno raditi na negativnim emocijama da bismo se osjećali bolje, nego i samostalno razvijati pozitivne emocije.