Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku za akademsku godinu 2020./2021., u Hrvatskoj je bilo upisano ukupno 155.627 studenata. Od tog broja oko 3 % studenata imalo je prebivalište izvan Hrvatske, što znači da je preostalih 97 % studenata imalo prebivalište unutar zemlje. Iako točan broj studenata koji su se preselili unutar Hrvatske radi studiranja nije specificiran, možemo pretpostaviti da znatan dio tih 97 % studenata studira izvan svog mjesta prebivališta. Na primjer, mnogi mladi iz manjih gradova i ruralnih područja sele se u veće akademske centre poput Zagreba, Splita, Rijeke ili Osijeka kako bi pohađali željene studijske programe. Točan postotak studenata koji se odlučuju na preseljenje unutar Hrvatske zbog studija varira ovisno o dostupnosti studijskih programa u njihovim matičnim gradovima i osobnim preferencijama.

Preseljenje u drugi grad zbog studiranja može biti velik korak za mlade ljude, ali postoji nekoliko strategija koje mogu pomoći u lakšoj prilagodbi. Prije svega je važno upoznavanje novih ljudi. Studentima se preporučuje sudjelovanje na orijentacijskim danima fakulteta, pridruživanje studentskim udrugama, sportskim timovima ili društvenim skupinama. Trebali bi se koristiti društvenim mrežama i biti u studentskim grupama za upoznavanje kolega.

Važno je stvaranje rutine uz postavljanje dnevnog rasporeda predavanja, učenja i slobodnog vremena. Trebaju pronaći omiljena mjesta za učenje (knjižnica, kafić, studentska soba) i uključiti se u aktivnosti koje su voljeli kod kuće.

Korisno je i istraživanje novog grada, odnosno posjetiti lokalne znamenitosti i studentske lokacije, voziti se javnim prijevozom kako bi se lakše snalazili, a mnogi će pronaći i omiljene trgovine, restorane i parkove.

Ne treba zaboraviti održavanje kontakta s obitelji i prijateljima, redovitim komuniciranjem videopozivima i porukama. Naravno, dobro bi bilo povremeno posjetiti obitelj ako je moguće ili pak pozvati prijatelje i obitelj u posjet novom gradu.

Važno je održavati brigu o mentalnom i fizičkom zdravlju. Najbolji načini su vježbanje, zdrava prehrana i dovoljno spavanja. Bitan je i razgovor s kolegama i mentorima u slučaju osjećanja nostalgije ili stresa, a po potrebi je moguće potražiti psihološku podršku na fakultetu.

Nekima je, pak, najteža financijska prilagodba, jer se prvi put nađu u situaciji da sami sebi vode financije. Važno je planirati budžet i voditi računa o svim troškovima. Jednostavnije je ako se pronađu studentski popusti za prijevoz, hranu i kulturne događaje, koje nude gotovo svi sveučilišni gradovi u Hrvatskoj, ali i u Europi. Nije loše razmisliti ni o studentskom poslu za dodatni prihod.

Prilagodba može potrajati, ali s vremenom većina studenata pronađe svoj ritam i osjeća se kao kod kuće u novom okruženju.