RIJEKA 10.01.2024. Ilustracija potrosacka kosarica, ducan, inflacija. Snimila: Ana Krizanec
Ana Krizanec
4.2.2025., 08:01
NAJVEĆA INFLACIJA OD SVIH ZEMALJA EU-a

Galop cijena: Inflacija je u nas dvostruko veća nego što je prosjek eurozone

Potrošačke cijene u Hrvatskoj nastavile su rasti i u siječnju te su u odnosu prema lanjskom siječnju prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku veće četiri posto, što je već četvrti mjesec zaredom otkako inflacija u Hrvatskoj ubrzava. Prema metodologiji Eurostata, inflacija u Hrvatskoj u siječnju je iznosila pet posto, što je dvostruko više od prosječne stope inflacije u eurozoni. S godišnjom stopom inflacije od pet posto Hrvatska drugi mjesec zaredom ima najveću inflaciju od svih zemalja članica europodručja.

Kao i tijekom cijele prošle godine, najveći doprinos općem porastu cijena došao je iz sektora usluga, gdje su cijene u odnosu prema lanjskom siječnju veće 6,3 posto, slijede cijene hrane, pića i duhana s rastom od 4,7 posto, zatim cijene energije s rastom od 4,5 posto te industrijskih neprehrambenih proizvoda kojima su cijene porasle za 0,5 posto na godišnjoj razini. Donekle može veseliti činjenica da je rast cijena hrane na godišnjoj razini neznatno usporio s 4,8 posto u prosincu prošle godine na 4,7 posto u ovogodišnjem siječnju.

Na mjesečnoj razini, tj. u odnosu prema prosincu prošle godine, cijene su u prosjeku porasle za 0,1 posto, pri čemu su najviše, i to za 2,2 posto, porasle cijene energije, usluga za 1,4 posto te hrane i pića za jedan posto, a istodobno su cijene industrijskih proizvoda pale za 3,4 posto.

Višemjesečni trend usporavanja inflacije, koji je počeo u travnju prošle godine, prekinut je u listopadu, kada su cijene počele ubrzavati za 2,2 posto, što se nastavilo i u studenome, kada su cijene na godišnjoj razini ubrzale za 2,8 posto, u prosincu za 3,4 posto, a u siječnju ove godine još više, za četiri posto. Godišnja stopa inflacije od četiri posto time se gotovo izjednačila s inflacijom iz lanjskog siječnja, kada je iznosila 4,1 posto i puna tri mjeseca se držala na toj razini, od travnja je počela usporavati, a od listopada prošle godine ponovno ubrzavati.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac početkom siječnja je, komentirajući inflaciju u prosincu, poručio da moramo biti svjesni činjenice kako je inflacija "nažalost tu da ostane za neko vrijeme, odnosno jedno duže razdoblje, po blago povećanim stopama", a s obzirom i na sve okolnosti u Europi i svijetu, geopolitičke promjene, rusku agresiju na Ukrajinu i rast cijena energenata te na to da je Vlada upogonila sve instrumente koji su joj na rasplaganju.

U međuvremenu je Vlada na sjednici održanoj krajem prošlog tjedna, a u pokušaju suzbijanja inflacije, objavila proširenu listu proizvoda s ograničenim cijenama, koja sada obuhvaća 70 artikala, Konzum je na tu listu odlučio nadodati još 250 proizvoda sa zamrznutim cijenama, a trgovački lanac Tommy zaprijetio je distributerima da će im izbaciti proizvode s polica ako cijene ne vrate na staro.

Zbog stalnog, za većinu građana neopravdanog, rasta cijena održana su dva bojkota trgovina koja su prepolovila dnevne promete u maloprodaji, a bojkot Lidla, DM-a i Eurospina, na koji je potrošače pozvala platforma "Halo, inspektore", traje do četvrtka.

U međuvremenu je Hrvatska narodna banka kao jednu od antiinflacijskih mjera od 1. travnja odlučila postrožiti uvjete za odobravanje potrošačkih kredita zbog enormnog porasta nenamjenskih gotovinskih kredita građana, čiji je rast sredinom prošle godine eksplodirao na gotovo 16 posto, a u HNB-u navode da su se na to odlučili radi "očuvanja stabilnosti financijskog sustava". Iz centralne banke pritom su poručili da i kod stambenih kredita, koji također rastu po povišenoj stopi od 10 posto godišnje, "postoje naznake rasta rizika neuredne otplate". 

Najblaži rast cijena u Irskoj, Finskoj, Malti

Inflacija u eurozoni također ubrzava već četvrti mjesec zaredom te je u siječnju iznosila 2,5 posto. Najbliže je Hrvatskoj rastom potrošačkih cijena bila Belgija, gdje su uvećane za 4,4 posto, a inflaciju višu od četiri posto premašila je i Slovačka rastom cijena za 4,1 posto u odnosu prema siječnju prošle godine. Daleko najblaži rast cijena u eurozoni bilježile su Irska (1,5 posto), Finska (1,6 posto) te Malta i Italija s rastom cijena za 1,7 posto.