U petak je započeo proces izrade liste kandidata za hrvatske veleposlanike i generalne konzule, kojom vlada Andreja Plenkovića namjerava zamijeniti onu koja je na stolu predsjednika Zorana Milanovića četiri i pol godine.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman uputio je interni poziv svim profesionalnim diplomatima da u roku od 14 dana pošalju svoju prijavu “u postupku pripreme prijedloga za imenovanje šefova diplomatskih misija i konzularnih ureda”. Svatko od zainteresiranih može aplicirati za čelna mjesta u najviše tri diplomatsko-konzularna predstavništva, kojih je sada ukupno 89.

Nakon premoćne Milanovićeve pobjede na predsjedničkim izborima i s Pantovčaka i iz Banskih dvora stižu signali da bi se u njegovu drugom mandatu mogli popraviti odnosi, koji su bili jako loši ili čak nisu ni postojali. “Mi ćemo predsjedniku Republike dostaviti dopis s vrlo jasno definiranim planom otvaranja novih hrvatskih veleposlanstava, novih generalnih konzulata jer i ta tema čeka, blokirana je. Neki su dopisi individualno poslani i ostali su na čekanju u Uredu predsjednika proteklih godina, kao što je lista veleposlanika tamo još od rujna 2020. Ministarstvo vanjskih poslova spremno je napraviti ažuriranu listu sugestija, dakle ne definitivnih prijedloga, nego prijedlog ljudi koji su kompetentni da rade taj posao, tako da se i ova priča pokrene”, izjavio je premijer Plenković prije dva tjedna. Međutim, ažuriranje zapravo znači kompletan novi popis, i to za sve veleposlanike i konzule, jer posljednji koji je imenovan je Hidajet Biščević, kojem je Milanović, na Plenkovićev prijedlog, odobrio odlazak u Beograd još u veljači 2020., na samom početku svog predsjedničkog mandata.

Sva hrvatska veleposlanstva i konzulate zbog izostanka dogovora Milanovića i Plenkovića vode ili ljudi imenovani prije pet i više godina ili tehnički otpravnici poslova. Zato se planira potpuna rekonstrukcija hrvatske diplomatsko-konzularne mreže u svijetu. Prvi je korak u tom kontekstu poziv što ga je poslao Grlić Radman, a “pristigle prijave razmotrit će se kao dio pripremnog postupka predlaganje liste kandidata, a radi konzultacija propisanih Odlukom o postupku osnivanje diplomatskih misija i konzularnih ureda RH u inozemstvu i postupku postavljenja i opoziva šefova diplomatskih misija i konzularnih ureda RH u inozemstvu”.

Tu odluku je 2012. donijela Milanovićeva vlada i u njoj se propisuje da “Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, nakon prethodnih usmenih konzultacija s predsjednikom Republike Hrvatske, priprema prijedlog Vladi Republike Hrvatske za postavljanje i opoziv šefova diplomatskih misija i konzularnih ureda”. Ali Milanović i Plenković različito tumače tu odredbu. Premijer smatra da je MVEP ovlašten za izradu liste kandidata, koju onda predsjednik treba potvrditi. Sukladno s tim, Plenković je u studenom 2020., tijekom sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, predao Milanoviću popis s prijedlozima 19 veleposlanika i šest generalnih konzula, očekujući da on to prihvati. Na tom su popisu, primjerice, bili Davor Ivo Stier, koji je bio određen za veleposlanika u Vatikanu, i Miro Kovač, kojem je namijenjen bio Pariz. Milanović je, međutim, odbio ta imena ustrajavajući da i on ima pravo predložiti neke veleposlanike i konzule, možda čak i polovinu, što je nekad bila praksa u odnosima Vlade i predsjednika.