Hrvatska udruga poslodavaca u svom "Fokusu tjedna" pozabavila se ozbiljnošću prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina, unutar čega je analizirala poziciju u kojoj bi se zbog tog uvođenja carina našle srednja i istočna Europe (CEE), a gdje je i Hrvatska.

Kažu da je cijelu predsjedničku kampanju Trump temeljio na uvođenju carina svim "trgovinskim neprijateljima" SAD-a, prvenstveno ciljajući na Kinu, Meksiko i Kanadu, ali i na Europsku uniju. EU se, navode, dvosmjernom strategijom priprema za trgovinske sporove sa SAD-om: sprema uzvratne carine i druge protumjere te istražuje mogućnosti otvaranja pregovora sa SAD-om. No ako bi carine bile uvedene, u CEE regiji bi se pod pritiskom našla izvozno orijentirana farmaceutska industrija. U analizi se navodi da u CEE regiji najveću ovisnost o izvozu robe na američko tržište prema udjelu u BDP-u ima Slovačka (nešto iznad 6 posto), Slovenija (5,8 posto) i Mađarska (5,1 posto), a Hrvatska u SAD izvozi robe vrijedne samo 1 posto BDP-a, prije svega farmaceutske proizvode (32,6 posto).

“Upravo bi farmaceutska industrija CEE regije mogla biti na najvećem udaru ako Trump odluči 'napasti' farmaceutsku industriju carinama. Iako robni izvoz Hrvatske u SAD čini tek oko 1 posto BDP-a, prvi put je premašio razinu od milijardu eura, riječ je o dominantno visokotehnološkom izvozu koji odnedavno postiže visoke stope rasta u sektorima poput farmaceutike, opreme i postrojenja, kemikalija, elektronike itd. Osim toga, SAD je od lani vodeće tržište za naš izvoz IT usluga, čija će vrijednost u ovoj godini premašiti 200 milijuna eura. S obzirom na to da euro slabi u odnosu prema američkom dolaru, ubuduće će upravo kroz performans na tom tržištu biti zanimljivo pratiti podizanje dodane vrijednosti našeg ukupnog izvoza", zaključuje HUP, koji se u analizi, kao i inače, bavi i tekućim makroekonomskim kretanjima u Hrvatskoj, koja uključuju - pad industrijske proizvodnje i snažan rast potrošnje, ali uz negativan rizik zbpg eventualnog produženog bojkota trgovaca.

“Industrijska proizvodnja pala je za 1 posto godišnje u četvrtom tromjesečju nakon beznačajnog rasta od jedva 0,2 posto u trećem kvartalu. Među najteže pogođenim granama prerađivačke industrije su tekstilna industrija, drvna i papirna industrija, kao i metalna industrija" navodi HUP, koji smatra da će povećanje minimalne plaće od 15,5 posto u ovoj godini imati dodatni negativni utjecaj. Navodi da u posljednjem kvartalu pad bilježi i farmaceutska industrija (-15,1 posto), ali s visoke baze, a, primjećuju, njezinoj isplativosti u budućnosti prijeti nova Direktiva o pročišćavanju komunalnih voda. Ipak, među sektorima više dodane vrijednosti ohrabruje, kažu, snažan rast transportnih sredstava, kompjutera i elektronike te električne opreme. Trgovina na malo pak nastavlja snažan realni rast od 6,6 posto (nakon 6,9 posto u trećem kvartalu), što je dvostruko brži tempo od prosjeka CEE regije i čak tri puta brže od prosjeka mediteranskih članica EU-a.

“U posljednjem kvartalu očekujemo usporavanje rasta BDP-a na 3,2 posto, a rast BDP-a u 2024. iznosit će 3,5 posto, po čemu Hrvatska ostaje pri samom vrhu EU-a, za što je umnogome zaslužan snažan potrošački boom podgrijan državnim intervencijama, uz povećanje troška rada i javne investicije, koje će se još neko vrijeme nastaviti. Ne možemo, međutim, biti zadovoljni dvjema godinama uzastopnog pada industrijske proizvodnje te izvoza roba i usluga", kaže HUP.

U ovoj godini očekuje slabi oporavak industrije, od oko 2 posto, a na oporavak robnog izvoza morat ćemo pričekati do 2027. U 2025. očekuju opet i relativno snažan realni rast osobne potrošnje (oko 4,5 posto nakon gotovo 6 posto lani), kako kažu, "na krilima kontinuiranog realnog rasta brutoplaća na razini od oko 8,5 posto, uvelike podržanog neviđenim rastom mase plaća iz državnog proračuna od čak 58 posto u dva proračunska ciklusa".

“Iako je još rano za čvrste ocjene, produženi bojkot trgovaca uz najavu bojkota i drugih uslužnih sektora ekonomije glavni je negativni rizik za potrošnju te općenito snažno usporavanje rasta BDP-a, s obzirom na ranjivost industrije te ponovni negativni doprinos netoizvoza u ovoj godini, u kojoj europodručje trenutačno pleše na rubu recesije. U 2025. očekujemo nižu stopu rasta BDP-a, od 2,7 posto", zaključuju u HUP-u.