O cijenama u maloprodaji, kao i novim mjerama Vlade RH, u Osijeku su govorili Fabris Peruško, član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe, te Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke.

“Problem vezan uz porast cijena hrane nije tako jednostavan kako se u javnosti predstavlja. Hrvatska je bitno smanjila inflaciju u posljednje dvije godine, kao i cijela Europska unija. Glavni su motor inflacije usluge zbog toga što su cijena rada i nedostatak radne snage utjecali na to da su se materijalna prava radnika bitno povećala. Ako pogledamo statistiku, više od dvije trećine inflacije su usluge. Ono što je isplivalo u javnost kao glavna debata su cijene hrane. Ako pogledamo podatke statističkog zavoda, glavne kategorije hrane koje su najviše rasle u proteklih godinu dana primarno su vezane uz burzovnu robu. Najviše su rasle sve kategorije vezane uz kakao, a potom kava, maslinovo ulje, maslac..., a to su kategorije koje su i na razini Europske unije uglavnom imale visoke cijene. Tu je i još jedna kategorija, ona koju javnost uvijek najviše zanima, a to su cijene onih proizvoda koje su veće kod nas nego u Europskoj uniji, jer, naravno, nitko ne govori o proizvodima koji su ovdje jeftiniji, a skuplji u EU-u. Razlozi za to su različiti. Prije svega, izazvani su nekim regulatornim rupama, jer mi kao 'retaileri', kada kupujemo tu robu, moramo ju kupiti po većim cijenama nego što se ona može kupiti u Europskoj uniji. Ali ja bih rekao da se te stvari rješavaju. Nama je u interesu, i kao Fortenovi i kao Konzumu, kao najvećom 'retaileru', da inflacija bude niska, jer to je prostor u kojem se može ostvariti dobar ekonomski rast i stabilno okruženje", rekao Peruško.

Martina Dalić, pak, govorila je s pozicije proizvođača hrane. “Mi nemamo dominantan utjecaj na maloprodajne cijene. U odnosu prema razini cijena držim kako bi o tome trebalo raspravljati u strukturiranijem i mirnijem okruženju, tu je potrebno i ‘stati na loptu’. Pitanje razine cijena i razlike između cijena na domaćem i inozemnim tržištima jedno je od ključnih. Kombinacijom različitih mjera koje bi se mogle pokrenuti ne samo na razini vlada nego i na razini agencije za zaštitu tržišnog natjecanja većeg broja država došlo bi se do skupa mjera koje bi mogle pomoći. Potrebno je voditi računa i o konkurentnosti domaćeg gospodarstva, posebice o konkurentnosti proizvodnje, jer domaći su proizvođači vrlo često izloženi oštroj, a ponekad i nelojanoj konkurenciji. Ne radi se o jednostavnom problemu, i on se ne može riješiti pojedinačnom mjerom, nego kombinacijom i suradnjom više faktora”, rekla je.