Cijene naftnih derivata u bliskoj budućnosti ne bi trebale znatnije rasti, štoviše, očekujem i da će padati, kaže naftni stručnjak i nekadašnji predsjednik uprave Ine Davor Štern, kojega smo pitali kako će se kretati cijene goriva, s obzirom na rast cijena sirove nafte u posljednje vrijeme, uoči američkih predsjedničkih izbora.

Cijena derivata u hrvatskoj maloprodaji od utorka je znatno viša, benzin je poskupio za tri centa, a dizel za čak pet centi, no Štern i dalje smatra kako znatnijih poskupljenja ne bi trebalo biti, već da će cijene padati. "Mislim da cijene nafte neće znatnije rasti u dogledno vrijeme. Cijene su rasle i u očekivanju izbora u SAD-u došle su do 80 dolara po barelu na tamošnjem tržištu, ali su već pale na 77-78 dolara po barelu. Donald Trump je u svojim nastupnim govorima najavio jačanje istraživanja i proizvodnje, ali to nije tako jednostavno niti se može provesti preko noći, pogotovo nakon godina forsiranja zelene agende. Ulagači godinama nisu ulagali u istraživanje i proizvodnju, pa će trebati neko vrijeme da se ona poveća", kaže Štern.

Dodaje da SAD u međuvremenu od drugih proizvođača traži povećanje proizvodnje kako bi se cijena sirove nafte smanjila. "U prvom redu to traži od svojih saveznika, Saudijske Arabije i nekih drugih zemalja OPEC-a, od kojih očekuje povećanje proizvodnje za dva do tri milijuna barela dnevno. Traži i saudijska ulaganja u američku industriju. Tu se otvaraju brojna složena pitanja, u prvom redu njihovih proračuna, odnosno utjecaja veće proizvodnje i nižih cijena na njihovu zaradu, uz sve skuplji prijevoz naftne morem. Tu su i ruski, takozvani sivi brodovi kojima se nafta i dalje izvozi iz Rusije, ali ne mislim da će oni imati znatniji utjecaj na globalna kretanja cijena nafte. Na našem tržištu najveća enigma je Ina, jer ona kao proizvođač, zajedno s ostalim distributerima i državom, ima koristi od većih cijena derivata u maloprodaji. Unatoč svemu očekujem da će cijena nafte padati, a s njom i maloprodajna cijena derivata", kaže Štern.