![OSIJEK, 26. 01. 2015, ULICA REPUBLIKE, KIŠA, SUSNJEŽICA, STARIJE OSOBE, UMIROVLJNICI, POMOĆ STARIJIMA, ZIMA, SLOBODNJAK...snimio GOJKO MITIĆ](/media/2025/01/24/15976338/S-1112276-970.webp)
Rast nacionalne naknade za starije od 4,5 eura premalen, kao i najniže mirovine
Nakon usklađivanja nacionalna naknada je 154,50 eura mjesečno * Prva isplata novog iznosa - u veljači
Prema odluci Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), iznos nacionalne naknade za starije osobe od 1. siječnja 2025. usklađuje se s rastom cijena i iznosit će 154,50 eura, s prvom isplatom u veljači. Riječ je o usklađivanju propisanom člankom 9. Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, koji kaže da se nacionalna naknade za starije osobe usklađuje od 1. siječnja svake kalendarske godine prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena iz prethodne godine u odnosu prema godini prije. Ta je kategorija ljudi dosad primala naknadu od 150 eura, što znači da će sada primati 4,5 eura više mjesečno.
Najnovija je odluka UV HZMO-a ujedno i treće usklađivanje od stupanja na snagu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe 2021. godine, a donesena je na temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) o stopi promjene indeksa potrošačkih cijena za 2024. godinu u odnosu prema 2023., koja iznosi 3,0 posto.
Nacionalna je naknada za starije osobe uvedena kao svojevrsna socijalna mirovina za one koji nisu ostvarili to pravo tijekom radnog vijeka. Nacionalnu naknadu može primati hrvatski državljanin stariji od 65 godina s prebivalištem u Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od deset godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava. Također, podnositelj zahtjeva ne smije biti korisnik mirovine ni osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju, a njegov prihod ili prihod članova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne smije prelaziti 309 eura po članu kućanstva mjesečno. Istodobno, korisnik nacionalne naknade ne smije biti korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN), prava na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi, ne smije imati ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju, osim ako je pokrenuo postupak raskida tog ugovora. Iznimno, korisnik prava na mirovinu ili ZMN može ostvariti pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pod uvjetom da mu se obustavi isplata mirovine ili ZMN-a.
Što o ovom povećanju kažu u udrugama umirovljenika? Jasna Petrović, donedavna predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske i članica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, kaže kako se nacionalna naknada za starije povećava premalo, što ima svog utjecaja na preživljavanje korisnika, ali smatra i da treba balansirati omjer te naknade i najniže mirovine u Hrvatskoj, koja se u ovom času kreće oko 200 eura.
“Nacionalna naknada se u startu većinom odnosila na ljude u Banovini, povratnike koji nisu mogli naći smještaj, a sada se broj korisnika bitno povećao, s početnih 7000 na 17.840. Danas je među njima 80 posto žena, prosječne dobi 72 godine. Naknada koju primaju svakako je premalena, ali sjetimo se da smo počeli s manje od 100 eura", podsjeća Petrović. Uz tu naknadu, dodaje, ti ljudi mogu dobiti i energetski dodatak za grijanje, mnogi su korisnici usluga Crvenog križa ili neke druge socijalne pomoći. "Ipak sada mogu plaćati struju, a živjeli su bez ičeg. Moramo uzeti u obzir da su to ljudi koji nisu nikad radili, a oni s najnižom mirovinom i 15 godina staža dobivaju 200 eura mirovine, tek nešto više od korisnika nacionalne naknade", ističe.
“Mi smo za to da se ova naknada izjednači sa zajamčenom minimalnom naknadom, da primaju i do 100 eura više. Ali se pritom ne smije prijeći najniža mirovina, jer ako je netko odradio 15 godina staža, ima pravo primati više", dodaje Petrović.