Geopolitički rivaliteti, savezi i aspiracije mijenjaju globalnu ekonomiju i nastavit će to činiti u godinama pred nama, a bit će ubrzano i američkim uvođenjem uvoznih carina na strane proizvode i usluge, koje je već prvog dana nakon inauguracije najavio novi predsjednik SAD-a Donald Trump.

Budu li uvedene carine od 60 posto na kineske proizvode, 25 posto na kanadske i meksičke te carine od 20 posto na uvoz iz ostatka svijeta, to bi uvoz u SAD-u moglo poskupjeti za dodatnih 640 milijardi eura, a ako ipak ne dođe do sveobuhvatnog uvođenja carina, globalna trgovina roba nastavit će rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,9 posto tijekom sljedećih osam godina, ali će se trgovinski pravci mijenjati u skladu sa smanjenjem američkog uvoza iz Kine i snaženjem kineskih trgovinskih veza s globalnim jugom, grupacijom od 133 zemlje u razvoju, koje čine 18 posto svjetskog BDP-a i čak 62 posto svjetke populacije te koje nastoje učvrstiti svoju ulogu na globalnoj trgovinskoj karti - ključni su nalazi Centra za geopolitiku Boston Consulting Group (BCG), objavljeni u najnovijem izvješću "Velike sile, geopolitika i budućnost trgovinske razmjene".

S obzirom na kategoriju proizvoda koje SAD uvozi, najveći će utjecaj biti na uvoz autodijelova i cijelih automobila, što će najviše utjecati na trgovinsku razmjenu s EU-om, Meksikom i Japanom. Carine na potrošačku elektroniku, električne strojeve i modu te modne dodatke najviše će pogoditi Kinu. BCG procjenjuje da bi carinska stopa od 60 posto mogla trošak uvoza iz Kine u SAD povećati za dodatnih 61 milijardu dolara.

Bilateralna trgovina Europske unije s Kinom sljedećih desetak godina mogla bi stagnirati, a tako će biti i s trgovinskom razmjenom s Rusijom, koja bi do 2033. mogla pasti za oko 106 milijardi dolara. BCG pak očekuje da bi godišnja trgovina sa SAD-om do 2033. mogla dosegnuti 303 milijardi dolara, prije svega zbog europskog uvoza američkog LNG plina.

Sudeći prema najnovijim najavama iz SAD-a, izgledno je kako ćemo sljedećih nekoliko godina svjedočiti sve većem usponu trgovinskog protekcionizma, jer je izgledno kako će na američko uvođenje carina reagirati i druge zemlje i trgovinski blokovi, navodi hrvatska partnerica u BCG-u Melanie Seier-Larsen i dodaje da bi u takvom scenariju hrvatske tvrtke koje prvenstveno izvoze u druge članice EU-a trebale osluškivati kako će se za novi trgovinski režim pripremati EU, jer mnoge hrvatske tvrtke proizvode robe koje su inputi u proizvodnim procesima visoke dodane vrijednosti u članicama EU-a, poput autoindustrije i proizvodnje strojeva.

“Već smo se tijekom COVID krize upoznali s pojmom glokalizacije, odnosno s pristupom u kojem je važno osigurati što kraće nabavne lance, koji bi trebali naše proizvođače zaštititi od neizvjesnosti isporuka proizvodnih inputa. Hrvatske tvrtke koje su te procese već započele trebale bi ih intenzivirati, a one koje kaskaju trebale bi ih započeti", istaknula je Seier Larsen.