U liječenju 19-godišnjeg mladića koji je 20. prosinca nožem napao učenike i učiteljicu u OŠ Prečko inspekcija Ministarstva zdravstva nije pronašla nikakvu stručnu liječničku pogrešku, objavili su u utorak iz Ministarstva zdravstva nakon inspekcijskog nadzora provedenog u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u Jankomiru, gdje se napadač liječio kao kronični bolesnik. Ipak, pozivaju na preispitivanje zakonodavnog okvira te stručnih smjernica i njihovu primjenu u praksi, imajući u vidu rast poremećaja mentalnog zdravlja posljednjih godina.

Povjerenstvo za stručni nadzor Hrvatske liječničke komore (HLK) utvrdilo je da je liječenje pacijenta u klinici na Jankomiru provedeno po pravilima struke, da su u konkretnom slučaju učinjeni svi kliničkim stanjem pacijenta indicirani medicinski postupci te nisu nađeni stručni propusti liječnika, poručili su iz resornog ministarstva.

Zdravstveno-inspekcijski nadzor obuhvatio je detaljnu analizu cjelokupne medicinske i druge dokumentacije pacijenta, kao i očitovanje zdravstvenih radnika, odnosno liječnika koji su ga medicinski zbrinjavali. Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, nakon što je inspekcijski nadzor dovršen, cjelokupna dokumentacija dostavljena je nadležnom povjerenstvu Hrvatske liječničke komore radi donošenja stručnog mišljenja o tome je li se pacijenta koji je počinio oružani napad u školi liječilo prema pravilima struke. Povjerenstvo je ocjenjivalo prethodni psihijatrijski tretman 19-godišnjaka koji je posljednjeg dana nastave uoči božićnih blagdana nožem usmrtio sedmogodišnje dijete i teško ranio učiteljicu te još troje učenika. Nakon napada pokušao je počiniti samoubojstvo, ali su ga u tome spriječili policajci. Ministar Božinović tada je potvrdio da je napadač već bio evidentiran zbog psihičkih smetnji te da je već otprije pokušao i suicid. Majka napadača novinarima je pak ispričala kako joj se sin liječio u Jankomiru te je u strahu od njegova ponašanja i sama molila liječnike da ga hospitaliziraju.

Unatoč tome što inspektori nisu pronašli pogreške u liječenju ovog pacijenta, iz Ministarstva zdravstva pozivaju na preispitivanje stručnih medicinskih smjernica i njihovu primjenu u praksi, imajući u vidu rast poremećaja mentalnog zdravlja posljednjih godina.

Naglašavaju važnost razvoja dostupnih i kvalitetnih usluga mentalnog zdravlja, uključujući krizne intervencije, terapijske programe i podršku obiteljima. Institucionalna skrb, ističu, treba ostati krajnje rješenje, koje će se primijeniti tek kada su iscrpljene sve dobrovoljne opcije, i uz strogo poštovanje ljudskih prava. Iz Ministarstva zdravstva uz to smatraju da bi trebalo razmotriti pitanje izmjena zakonodavnog okvira kako bi se povećao prag za deinstitucionalizaciju osoba s ozbiljnim mentalnim poremećajima, uz osiguranje sigurnosti oboljelih i zajednice. Ministarstvo zdravstva će, navode, nastaviti raditi na jačanju sustava mentalnog zdravlja kako bi se unaprijedila sigurnost pojedinaca i društva u cjelini te stvorio robustan sustav prevencije i liječenja koji će odgovoriti na ovakve izazove.